Sve snažniji El Niño prijeti poremećajima u proizvodnji nekih od najtrgovanijih poljoprivrednih proizvoda na svijetu, što već izaziva velike oscilacije cijena i povećava rizik od nestašica hrane i dodatnog jačanja inflacije.
Vremenski fenomen koji donosi velike promjene u rasporedu oborina i temperature te se obično javlja svake dvije do sedam godina već utječe na tržišta kave i kakaa. Ulagači očekuju moguće štete na usjevima od Brazila i zapadne Afrike do jugoistočne Azije.
Cijena arabica kave od početka lipnja porasla je oko 30 posto, na 3,12 dolara po funti, a tijekom tog razdoblja zabilježila je i najveći jednodnevni rast u posljednjih 47 godina.
Još je izraženiji rast zabilježen na tržištu kakaa. Terminski ugovori u New Yorku poskupjeli su više od 63 posto, s približno 3.950 dolara po toni sredinom lipnja na osmomjesečni maksimum od 6.455 dolara 9. srpnja.
Cijena se potom spustila na oko 5.600 dolara, ali je i dalje više od 40 posto iznad lipanjskog minimuma.
Analitičari Rabobanka upozoravaju da cijene kave i kakaa pokazuju sve veću povezanost iako se stanje ponude i potražnje na ta dva tržišta znatno razlikuje. To upućuje na zaključak da investitori u cijene poljoprivrednih proizvoda već ugrađuju svojevrsnu premiju za rizik od El Niña.
Europska središnja banka ranije je izračunala da snažni El Niño u prosjeku povećava globalne cijene prehrambenih sirovina za oko devet posto.
Rizici su ove godine još veći jer se poljoprivrednici istodobno suočavaju s manjkom i višim cijenama gnojiva zbog poremećaja na energetskim i robnim tržištima.
Kombinacija slabije uporabe gnojiva te suše, ekstremne vrućine ili prekomjernih oborina mogla bi dodatno smanjiti prinose.
Glavni ekonomist UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu Máximo Torero posebno upozorava na durum pšenicu i rižu.
Australija je jedan od velikih proizvođača pšenice, dok je Indija najveći svjetski proizvođač riže, a obje bi zemlje mogle biti pogođene kombinacijom El Niña i smanjene uporabe gnojiva.
Svjetski program za hranu UN-a procjenjuje da bi posljedice El Niña do kraja 2027. mogle gurnuti najmanje još 49 milijuna ljudi u stanje akutne nesigurnosti opskrbe hranom.
Prvi izravni problemi u opskrbi već su vidljivi u Peruu, gdje je zbog neuobičajeno toplog Pacifika obustavljen ribolov inćuna. Cijena ribljeg brašna više se nego udvostručila u odnosu na godinu ranije, dok je cijena ribljeg ulja više nego utrostručena od srpnja 2025.
Kakao među najugroženijim proizvodima
Kakao je posebno izložen El Niñu jer se oko 88 posto globalne proizvodnje nalazi u zapadnoj Africi, Ekvadoru i jugoistočnoj Aziji, područjima koja taj fenomen često pogađa nepovoljnim vremenskim uvjetima.
Tijekom snažnog El Niña 1982. i 1983. globalna proizvodnja kakaa pala je 12 posto, tijekom epizode 1991. i 1992. za devet posto, a 2015. i 2016. za šest posto.
Tijekom El Niña 2023. i 2024. proizvodnja je pala 13 posto, dok je prosječna sezonska cijena kakaa porasla 122 posto.
Tržište se još nije potpuno oporavilo od nekoliko uzastopnih loših berbi, zbog čega bi čak i relativno malen novi pad proizvodnje mogao izazvati snažan rast cijena.
Niska vlažnost tla i slab razvoj plodova već ugrožavaju sljedeću glavnu berbu u Obali Bjelokosti, dok su obilne kiše u Gani pogodovale širenju bolesti kakaovca.
Rizici i za kavu, šećer i palmino ulje
Na tržištu kave ulagači također računaju s mogućnošću dugotrajnijeg vremenskog poremećaja.
Vijetnam, Indonezija i Indija proizvode najveći dio robusta kave, a tijekom El Niña ta područja često postaju toplija i suša. Dugotrajniji nedostatak oborina mogao bi smanjiti zalihe vode u akumulacijama kojima se navodnjavaju plantaže u Vijetnamu i tako ugroziti čak i berbu 2027. i 2028. godine.
U Brazilu je kod arabice najveći rizik povezan s visokim temperaturama. Toplije vrijeme tijekom tamošnje zime smanjuje opasnost od mraza, ali pretjerana toplina uz neujednačene oborine može oslabiti stabla i smanjiti prinose.
Snažni El Niño u prošlosti je redovito bio povezan i sa smanjenjem proizvodnje šećera u azijsko-pacifičkoj regiji.
Indija je već zabranila izvoz šećera do kraja rujna, a ozbiljniji problem za svjetsko tržište nastao bi kada bi zbog slabije proizvodnje morala postati neto uvoznik.
Riziku je izloženo i palmino ulje. Indonezija i Malezija zajedno proizvode više od 80 posto svjetske ponude, a El Niño im u pravilu donosi suše. Posljedice manjka vlage mogle bi postati osobito vidljive početkom 2027. godine.
Što El Niño znači za Europu
Za razliku od Pacifika, Australije ili dijelova Južne Amerike, utjecaj El Niña na Europu nije izravan niti dovoljno stabilan da bi se iz njegove snage moglo jednostavno zaključiti kakva nas zima ili jesen očekuje.
El Niño mijenja globalnu atmosfersku cirkulaciju, a njegov se signal prema Europi prenosi preko Atlantika, mlazne struje i velikih atmosferskih sustava poput Sjevernoatlantske oscilacije.
Zbog toga učinak može biti različit ovisno o dobu godine, položaju atmosferskih sustava nad Atlantikom i drugim klimatskim čimbenicima.
Novija istraživanja europsko-mediteranske regije pokazuju da se tijekom El Niña u jesen češće pojavljuju iznadprosječne oborine u većem dijelu Sredozemlja.
U ranoj zimi promjene u cirkulaciji mogu pogodovati blažem i vlažnijem vremenu u dijelovima zapadne i središnje Europe, dok se obrazac tijekom kasnije zime može promijeniti.
Znanstvena istraživanja stoga upozoravaju da ne postoji jednostavna formula prema kojoj snažniji El Niño automatski znači topliju, hladniju, sušniju ili kišovitiju zimu u cijeloj Europi.
A što to znači za Hrvatsku i regiju
Za Hrvatsku i zapadni Balkan veza je još manje izravna.
Hrvatska se nalazi na prijelazu između kontinentalnog, alpskog i mediteranskog klimatskog područja, zbog čega na vrijeme istodobno djeluju sustavi s Atlantika, Sredozemlja i europskog kontinenta.
El Niño zato nije moguće koristiti kao samostalnu prognozu vremena za Hrvatsku.
Ipak, statistički podaci za mediteransko područje pokazuju da su tijekom El Niño epizoda jeseni češće vlažnije od prosjeka. To bi u pojedinim godinama moglo značiti veću sklonost ciklonalnim situacijama i obilnijim oborinama na Jadranu i u njegovu zaleđu, ali takav razvoj nije zajamčen.
Tijekom zime odnos postaje još složeniji jer velik dio ishoda određuje Sjevernoatlantska oscilacija i položaj ciklona nad Atlantikom i Sredozemljem.
Za Hrvatsku stoga snažan El Niño ne znači nužno ni topliju zimu ni manje snijega, niti se iz njega može pouzdano zaključiti hoće li zima biti kišovitija ili sušnija.
Za Hrvatsku bi puno izravniji mogao biti njegov gospodarski učinak.
Ako El Niño smanji globalnu proizvodnju kave, kakaa, riže, šećera, palmina ulja i drugih poljoprivrednih proizvoda, rast njihovih cijena prenosi se i na europsko tržište bez obzira na to kakvo će vrijeme istodobno biti u Hrvatskoj.
Posebno bi se mogao osjetiti kod proizvoda za koje je Europa izrazito ovisna o uvozu, poput kave, kakaa i palmina ulja.
Dodatni problem nastao bi ako bi države pogođene slabijim urodom počele ograničavati izvoz kako bi zaštitile vlastita tržišta.
Pročitajte još:
FAO upozorava upravo na taj rizik. Sličan scenarij dogodio se tijekom krize cijena riže 2023. godine, kada su ograničenja izvoza dodatno smanjila količine dostupne na svjetskom tržištu i pojačala rast cijena.
Tako bi za Hrvatsku i ostatak Europe najvidljivija posljedica snažnog El Niña mogla stići ne kroz vremensku prognozu, nego kroz cijene u trgovinama.
