Financijska tržišta podcjenjuju utjecaj sve izraženije klimatske nestabilnosti na cijene sirovina i druge klase imovine, upozoravaju robni stratezi. Dok Europu pogađaju dugotrajni toplinski valovi, meteorolozi istodobno upozoravaju na mogućnost snažnog El Niña tijekom ove godine.
Svjetska meteorološka organizacija očekuje snažan El Niño u tropskom dijelu Tihog oceana između srpnja i rujna. Riječ je o prirodnom klimatskom obrascu koji podiže temperaturu površine mora u pojedinim regijama i često se povezuje s ekstremnim vremenskim pojavama.
Investicijski stratezi upozoravaju da bi više temperature, suše, obilne kiše i drugi vremenski poremećaji mogli znatno promijeniti očekivanja na tržištima poljoprivrednih proizvoda, energenata i metala.
Upozorenja dolaze u trenutku kada Europu pogađa snažan toplinski val. Dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva zabilježili su gotovo dva tjedna neprekinutih temperatura iznad 30 Celzijevih stupnjeva, dok je Francuska ove godine već prošla kroz tri toplinska vala. Ekstremne temperature dovele su i do otkazivanja dijela događanja povodom Dana Bastille.
Južna Koreja početkom mjeseca izdala je svoja prva upozorenja najviše razine za toplinski val u gradovima Gyeongsanu i Pohangu, nakon što je u lipnju uvela novi sustav upozorenja.
Dan Leonard, direktor američkih prognoza u meteorološkoj tvrtki Metdesk, upozorio je da bi nadolazeći takozvani super El Niño mogao nadmašiti velike klimatske događaje iz 1982., 1997. i 2015. godine.
Utjecaj na tržišta sirovina ipak neće biti jednak. Dok bi neke robe mogle snažno poskupjeti zbog pada proizvodnje, cijene drugih, poput prirodnog plina, mogle bi pasti u slučaju toplije zime na sjevernoj hemisferi.
Najveći poremećaji očekuju se u poljoprivredi. Toplije i nestabilnije vrijeme moglo bi smanjiti prinose i dodatno povećati cijene hrane.
Societe Generale navodi da su cijene poljoprivrednih proizvoda tijekom ovog mjeseca porasle sedam posto, dok su cijene takozvanih mekih roba, poput kakaa, kave i pšenice, u samo tjedan dana porasle osam posto.
Podaci američkog Ministarstva poljoprivrede pokazuju da su cijene hrane u svibnju bile 3,1 posto više nego godinu ranije. Snažniji El Niño mogao bi dodatno ubrzati rast cijena, a prema procjeni investicijske kuće Man Group, inflacija hrane mogla bi do 2027. dosegnuti dvoznamenkastu stopu.
Albert Chu, upravitelj portfelja za prirodne resurse u Man Groupu, procjenjuje da bi prinosi usjeva u pogođenim regijama mogli pasti između pet i 12 posto. Prinosi osnovnih prehrambenih proizvoda, poput riže, mogli bi biti manji između dva i osam posto.
Chu upozorava da investitori griješe kada aktualni El Niño promatraju kao izolirani događaj. Veći je rizik, smatra, da tržišta dugoročno podcjenjuju učestalost i financijske posljedice klimatske nestabilnosti.
Bank of America također upozorava da se Europa zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta te da toplinski stres više nije samo povremeni, ciklički problem, nego postaje strukturni rizik.
Analitičari banke među najranjivijim kulturama izdvajaju kavu, kakao, kukuruz i pšenicu. Te su biljke posebno osjetljive tijekom cvatnje, oprašivanja te formiranja zrna i plodova, pa čak i kratka razdoblja ekstremne vrućine mogu izazvati znatan pad prinosa.
Bank of America smatra da je kukuruz trenutačno značajno podcijenjen. Dodatne rizike predstavljaju rastući toplinski stres u Europi, mogući utjecaj El Niña na Brazil te toplije i suše vrijeme tijekom razdoblja oprašivanja kukuruza u SAD-u.
Banka očekuje da bi cijena novog uroda kukuruza mogla porasti s trenutačnih oko 4,70 dolara po bušelu na između 5,50 i šest dolara.
Pod pritiskom bi se mogla naći i proizvodnja šećera. Prema procjeni Bank of America, proizvodnja u Brazilu i Tajlandu mogla bi tijekom sezone 2026./2027. pasti oko deset posto zbog posljedica El Niña.
Ekstremno vrijeme utječe i na tržišta metala. Proizvodnja bakra troši velike količine vode, pa suša i visoke temperature mogu brzo ograničiti raspoložive zalihe.
Pročitajte još:
Kod aluminija je najveći problem potrošnja električne energije, koja čini između 30 i 40 posto ukupnih proizvodnih troškova. Talionice se često oslanjaju na jeftinu hidroenergiju, ali će se u budućnosti za istu ograničenu količinu vode i električne energije sve snažnije natjecati rashladni sustavi, proizvodnja hrane i podatkovni centri povezani s rastom umjetne inteligencije.
Zbog toga klimatska volatilnost više nije samo meteorološki problem. Ona sve izravnije utječe na cijene hrane, energetsku sigurnost, industrijsku proizvodnju i investicijske odluke na globalnim tržištima.
