Europske banke nisu dovoljno pripremljene za financijske gubitke koje bi mogle izazvati klimatske promjene, upozorava Finance Watch u novom izvješću u kojem predlaže uvođenje posebnog kapitalnog zaštitnog sloja za klimatske izloženosti banaka.
Organizacija smatra da banke danas izloženosti povezane s klimatskim promjenama tretiraju kao da globalno zatopljenje neće ozbiljno utjecati na njihovu vrijednost. Takav pristup, upozoravaju, stvara sistemski rizik za financijski sustav.
Problem nije samo u pojedinačnim kreditima ili pojedinačnim bankama. Klimatski rizici gomilaju se istodobno kroz cijeli bankarski sustav.
Kada ekstremni vremenski događaji oštete poduzeća, kuće ili infrastrukturu koji stoje iza bankovnih kredita, ti krediti mogu prestati uredno funkcionirati. Kada vlade ubrzaju odmak od fosilnih goriva, kreditiranje ugljično intenzivnih sektora može izgubiti vrijednost.
Finance Watch zato predlaže formulu kojom bi se bankama unaprijed odredio dodatni kapital potreban za apsorpciju budućih klimatskih gubitaka. Cilj je stvoriti financijski jastuk prije nego što se gubici materijaliziraju.
Thomas Larible, Research and Advocacy Officer u Finance Watchu, rekao je da se klimatske promjene ubrzavaju, dok se bankovni modeli rizika i dalje oslanjaju na povijesne podatke.
“To je kao da banke plove kroz ledeno polje s neispravnim radarom. Opasnost postoji, ali njezini razmjeri nisu jasni. Naša formula ojačala bi trup broda prije udara.”, rekao je.
Prema njegovim riječima, predložena formula supervizorima bi dala konkretnu brojku koliko dodatnog kapitala banke trebaju kako bi bile otpornije na klimatske rizike.
Finance Watch upozorava da postojeće metode upravljanja rizicima preslikavaju poznatu prošlost na sve nepredvidljiviju budućnost. No klimatski rizik je kumulativan i ovisi o prijelomnim točkama kojima se svijet brzo približava.
U izvješću se navodi da je svijet na putu prema zagrijavanju od 2,8 stupnjeva Celzijevih do kraja stoljeća, dok bi prag od 1,5 stupnjeva mogao biti probijen već 2029. godine.
Bankovni modeli, tvrdi Finance Watch, ne obuhvaćaju razmjere rizika koji dolaze.
Prema izvješću, dvije trećine izloženosti banaka Europskog gospodarskog prostora prema nefinancijskim kompanijama povezano je s aktivnostima koje pridonose klimatskim promjenama.
Najveće svjetske banke istodobno imaju više od 1,6 bilijuna dolara kreditnih izloženosti prema imovini povezanoj s fosilnim gorivima.
Takva imovina može se naglo obezvrijediti kako energetska tranzicija bude ubrzavala. S druge strane, bankovne bilance pune su i imovine izložene fizičkim klimatskim rizicima, od stambenih kredita do kredita poduzećima.
Toplinski valovi, poplave i suše mogu istodobno pogoditi velik broj zajmoprimaca i institucija. Upravo zato, upozorava Finance Watch, klimatski rizik nije samo problem pojedinačne banke, nego prijetnja stabilnosti cijelog financijskog sustava.
Larible smatra da financijske vlasti već poznaju logiku takvog pristupa jer za određene izloženosti, primjerice nekretnine, već zahtijevaju kapitalne zaštitne slojeve kada procijene da se rizici gomilaju u jednom sektoru.
“Klimatske promjene upravo su takva vrsta rizika, samo veća i teža za modeliranje. Naša formula tretira klimatske promjene kao sistemski rizik koji one već jesu.”, rekao je Larible.
Predložena formula računa dodatni rizik od nagle tranzicije i od toga koliko će globalno zatopljenje premašiti cilj od 1,5 stupnjeva Celzijevih.
Primijenjena na izloženosti banaka fosilnim gorivima, formula bi zahtijevala oko 20,5 posto više kapitala za apsorpciju gubitaka. To bi značilo oko 18 milijardi eura dodatnog kapitala u bankarskom sektoru Europske unije.
Finance Watch predlaže da se zaštitni sloj uvodi postupno. Ne bi se primjenjivao na izloženosti koje smanjuju klimatski rizik, primjerice financiranje obnovljivih izvora energije.
Organizacija poziva europske regulatore da počnu s izloženostima fosilnim gorivima, a zatim postupno prošire pristup na druge ugljično intenzivne sektore.
Pročitajte još:
Poruka izvješća je da banke više ne mogu tretirati klimatske promjene kao udaljeni ili teško mjerljiv rizik. Ako se fizički i tranzicijski klimatski rizici istodobno odraze na bilance banaka, trošak neće biti samo ekološki ili društveni, nego i financijski.
Zato Finance Watch traži da se klimatski rizik u bankarstvu tretira kao ono što, prema njihovu tumačenju, već jest: sistemski rizik koji zahtijeva kapitalnu zaštitu prije nego što šteta postane vidljiva u gubicima.
