Podatkovni centri, ključna infrastruktura za razvoj umjetne inteligencije, sve se češće suočavaju s problemom koji je industrija dugo tretirala kao teorijski rizik: ekstremno vrijeme.
Ovog ljeta nekoliko je događaja pokazalo koliko su podatkovni centri osjetljivi na klimatske uvjete, opterećenje elektroenergetskih mreža i rast troškova osiguranja. U SAD-u je operator elektroenergetske mreže PJM Interconnection, koji pokriva i podatkovnim centrima gusto područje sjeverne Virginije, u svibnju dobio hitno odobrenje Ministarstva energetike za ograničavanje isporuke električne energije podatkovnim centrima zbog neuobičajeno visokih temperatura.
U Francuskoj su temperature od 44,3 stupnja Celzija prisilile nuklearne elektrane na zaustavljanje rada, iako upravo nuklearna energija čini važan dio francuskih planova za razvoj AI infrastrukture. Istodobno je Zurich Insurance objavio da su teške vremenske nepogode sada vodeći uzrok šteta u njegovu američkom portfelju osiguranja podatkovnih centara.
To otvara dva ključna pitanja za industriju: mogu li podatkovni centri izdržati sve ekstremnije klimatske uvjete i jesu li investitori uopće uračunali taj rizik u svoje planove.
Podatkovni centri ove godine privlače goleme investicije. Najveće svjetske kompanije koje ih grade i koriste dosad su u 2026. najavile najmanje 750 milijardi dolara ulaganja u taj sektor, u odnosu na 450 milijardi dolara prošle godine. Prema Moody’su, riječ je tek o početku investicijskog ciklusa koji bi u idućih pet godina mogao premašiti tri bilijuna dolara.
No taj se kapital sada susreće s klimatskim stres-testom koji nitko nije planirao.
Studija klimatske analitičke tvrtke First Street pokazala je da je 79 posto globalnih kapaciteta podatkovnih centara izloženo visokim rizicima od klimatskih i vremenskih faktora, uključujući toplinske valove i bujične poplave. Takvi događaji mogu poremetiti rad, izazvati dugotrajnije prekide poslovanja i povećati troškove osiguranja.
Posebno je osjetljiv SAD, jer ondje nastaju neka od najvećih i najbrže rastućih središta za podatkovne centre. Sjeverna Karolina, Južna Karolina i Virginia već bilježe snažan rast gradnje novih objekata, ali istodobno rastu rizici od poplava, suša i ekstremnih vremenskih događaja.
Prema analizi Guardiana, od 809 planiranih podatkovnih centara u SAD-u, njih 517 nalazi se u područjima koja su u posljednjih godinu dana bila pod upozorenjima na sušu.
Texas dobro pokazuje napetost između poslovne privlačnosti i klimatskog rizika. Jeftino zemljište i manja gustoća naseljenosti čine ga zanimljivim za developere, ali povijesne poplave prošle su godine prisilile neke lokacije na rad preko dizelskih generatora i otežale pristup servisnim ekipama.
Visoke temperature i suše mogu biti jednako problematične kao poplave. Podatkovni centri ovise o snažnim sustavima hlađenja kako se serveri ne bi pregrijali. Kada temperature rastu, ti sustavi rade pod većim opterećenjem, brže se troše i troše više energije i vode.
To znači da klimatski rizik nije samo pitanje fizičke otpornosti objekata, nego i operativnih troškova. U vrućim i suhim uvjetima podatkovni centri plaćaju više za energiju i vodu, a u ekstremnim situacijama mogu se suočiti s ograničenjima u opskrbi.
Slični se problemi pojavljuju i izvan SAD-a. Od 8.808 podatkovnih centara koji su globalno radili krajem prošle godine, gotovo 7.000 nalazi se u područjima s tipičnim temperaturama izvan optimalnog raspona za rad servera, pokazala je analiza Rest of Worlda.
Francuski primjer dodatno pokazuje drugu ranjivost: podatkovni centri ne trebaju samo vlastito hlađenje, nego i stabilnu elektroenergetsku mrežu. Ako ekstremne vrućine ugroze proizvodnju električne energije ili opterete mrežu, rizik se prenosi izravno na rad podatkovnih centara.
U SAD-u su mrežni operatori već upozorili kompanije koje upravljaju podatkovnim centrima da se moraju pripremiti na moguće promjene u isporuci električne energije ako vremenski uvjeti to zahtijevaju. Guverner Teksasa Greg Abbott zatražio je od neovisnog operatora mreže da uvede operativna ograničenja za podatkovne centre kojima isporučuje struju, pozivajući se i na priuštivost električne energije.
Kako elektroenergetske mreže pokušavaju uskladiti rastuće potrebe podatkovnih centara s ljetnim vršnim opterećenjima, osiguravatelji sve pažljivije prate rizike.
Zurich Insurance sada navodi teške vremenske nepogode kao vodeći uzrok šteta u svom američkom portfelju podatkovnih centara. Troškovi se ne odnose samo na fizičku štetu, nego i na gubitak produktivnosti, prekide rada, oštećenje infrastrukture i veće operativne izdatke.
Prema analizi istraživača Svjetskog ekonomskog foruma, klimatski povezani troškovi mogli bi do 2055. stvoriti račun od 3,3 bilijuna dolara za podatkovne centre. Najveći dio tog tereta proizlazio bi iz visokih temperatura, a ukupni gubici mogli bi dosegnuti gotovo deset posto vrijednosti imovine podatkovnih centara.
Za AI industriju to je ozbiljan problem. Umjetna inteligencija traži sve više računalne snage, a računalna snaga traži sve više podatkovnih centara, električne energije, vode, zemljišta i osiguranja. No što je infrastruktura veća, to je izloženija vremenskim ekstremima i ograničenjima lokalnih mreža.
Pročitajte još:
Klimatski rizik zato postaje financijski rizik. Investitori koji ulažu u AI infrastrukturu više ne mogu gledati samo cijenu čipova, zemljišta i električne energije. Moraju računati i na poplave, toplinske valove, suše, prekide opskrbe strujom, rast premija osiguranja i moguće regulatorne granice potrošnje.
Podatkovni centri trebali su biti nevidljiva infrastruktura digitalne ekonomije. No kako se klimatski ekstremi pojačavaju, postaju jedno od najvidljivijih mjesta sudara između AI booma, energetskih mreža i fizičkih ograničenja planeta.
