Europa ulazi u novu fazu energetskog rizika. Toplinski valovi više nisu samo zdravstveno i meteorološko pitanje, nego sve ozbiljniji test za elektroenergetske mreže, zgrade, kućanstva i trgovce električnom opremom.
Francuska je ovih dana zabilježila rekordne temperature, desetci tisuća kućanstava ostali su bez električne energije, a prodaja ventilatora i klima-uređaja eksplodirala je u zemlji u kojoj velik dio zgrada nije projektiran za dugotrajne ekstremne vrućine. U Ujedinjenom Kraljevstvu operator elektroenergetskog sustava izdao je rijetko ljetno upozorenje tržištu zbog mogućeg pritiska na opskrbu električnom energijom u večernjim satima.
To je važna promjena. Energetski sustavi u Europi desetljećima su bili najopterećeniji zimi, kada raste potrošnja za grijanje. No s duljim, češćim i intenzivnijim toplinskim valovima sve važnije postaje pitanje može li mreža izdržati ljetne vrhunce potrošnje, osobito kada se milijuni klima-uređaja pale istodobno.
Za Hrvatsku je to tema koja ide dalje od meteorološke prognoze. Zemlja se sve više suočava s duljim razdobljima vrućine, toplim noćima na obali, snažnom turističkom sezonom i rastućom potrošnjom električne energije u kućanstvima, apartmanima, hotelima, uredima i trgovačkim centrima.
HEP u odgovoru za Financije.hr navodi da se potrošnja električne energije za klimatizaciju ne mjeri kao zasebna kategorija u okviru ukupne potrošnje, pa bez posebne analize nije moguće utvrditi njezin točan udjel. No potvrđuje da su vremenski uvjeti sve važniji faktor u potrošnji energije.
“Poznato je da je potrošnja energije vrlo ovisna o meteorološkim uvjetima, posebno u zemljama u kojima glavninu potrošača čine kućanstva, kao što je to slučaj s Hrvatskom. Klimatski trendovi ukazuju na značajan porast godišnjeg broja toplih dana što za posljedicu ima povećanje potrošnje energije za hlađenje tijekom ljeta”, navode iz HEP-a.
Visoke temperature i intenzivnije korištenje rashladnih uređaja, dodaju, povećavaju ljetna vršna opterećenja, osobito u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima.
Drugim riječima, klima-uređaj je nekada bio element komfora. Danas sve više postaje osnovni alat za normalan život i rad tijekom ljeta. To mijenja strukturu potrošnje energije, ali i ekonomsku logiku ulaganja u zgrade. Stan ili apartman bez dobre izolacije, sjenila i učinkovite klimatizacije više nije samo manje ugodan, nego potencijalno skuplji za korištenje i manje konkurentan na tržištu.
Turisti kao veliki potrošači
Hrvatski turistički sektor posebno je izložen tom trendu. Velik dio ljetne potrošnje električne energije dolazi upravo u razdoblju kada se na obali povećava broj ljudi, rastu potrebe hotela i privatnog smještaja, a temperature dodatno opterećuju distribucijsku mrežu.
Iz HEP-a potvrđuju da se regionalna raspodjela ukupnog opterećenja elektroenergetskog sustava Hrvatske ljeti mijenja u korist regija s više turista.
“Svaki turist ujedno je i potrošač električne energije. Lokalno opterećenje distribucijske mreže raste u područjima u kojima se istodobno povećavaju broj korisnika, turistička aktivnost i potreba za hlađenjem prostora pa ponekad odnos ljetne i zimske potrošnje za pojedina područja zna biti i 5:1”, navode iz HEP-a.
Zbog toga se, dodaju, posebna pozornost posvećuje obalnim i turistički intenzivnim područjima, ali i urbanim sredinama s velikom koncentracijom kućanstava, poslovnih prostora i javnih usluga.
Ako se europski scenariji s preopterećenjem mreža budu ponavljali, pitanje sigurnosti opskrbe tijekom toplinskih valova postat će i pitanje kvalitete turističke usluge. Turist koji dolazi u apartman, hotel ili kamp očekuje klimatizirani prostor, hladnjak, punjače, rasvjetu, internet i normalan rad usluga. Sve to ljeti postaje dio istog elektroenergetskog pritiska.
Drugi poslovni efekt već je vidljiv u maloprodaji. U Francuskoj su trgovci prijavili skok prodaje ventilatora i klima-uređaja. Sličan se obrazac može očekivati i drugdje u Europi, uključujući Hrvatsku. Vrućina postaje tržišni događaj: povećava potražnju za klimama, servisima, elektroinstalaterima, izolacijom, sjenilima, solarnim panelima, baterijama i pametnim sustavima upravljanja potrošnjom.
No to otvara i pitanje energetske nejednakosti. Oni koji mogu kupiti i ugraditi klima-uređaj lakše se prilagođavaju novim klimatskim uvjetima. Oni koji žive u starim, loše izoliranim zgradama ili nemaju novca za hlađenje snose veći zdravstveni i financijski rizik. Toplinski valovi tako postaju i socijalno pitanje, a ne samo tema energetike.
Za elektroenergetski sustav izazov je dvostruk. S jedne strane raste potražnja za hlađenjem, osobito u večernjim satima kada se ljudi vraćaju kući i pale uređaje. S druge strane, ekstremne vrućine mogu opteretiti samu infrastrukturu, uključujući transformatore, kabele i distribucijske sustave.
HEP navodi da HEP-Operator distribucijskog sustava i Hrvatski operator prijenosnog sustava kontinuirano prate opterećenja distribucijske i prijenosne mreže, uključujući sezonske promjene i utjecaj vremenskih prilika na potrošnju električne energije.
“Opterećenje prijenosne i distribucijske mreže ljeti, odnosno energija koja treba biti osigurana potrošačima prenesena prijenosnom i distribucijskom mrežom, najveća je u ranim večernjim satima, između 20 i 22 sata”, navode iz HEP-a.
Dodaju da se može pretpostaviti kako postoje usporedive vrijednosti potrošnje i sredinom dana, između 12 i 15 sati, ali se dio te potrošnje tada osigurava iz vlastite proizvodnje potrošača, uglavnom iz sunčanih elektrana na krovovima.
To znači da solarne elektrane već danas djelomično ublažavaju dnevni pritisak na mrežu, ali ne rješavaju u potpunosti večernji vrhunac potrošnje, kada se proizvodnja iz sunca smanjuje, a kućanstva i turistički objekti i dalje koriste rashladne uređaje.
Iz HEP-a ističu da toplinski valovi ne znače automatsku ugrozu sigurnosti opskrbe, ali predstavljaju sve važniji operativni i planski izazov.
“Toplinski valovi ne znače automatski ugrozu sigurnosti opskrbe, ali predstavljaju sve važniji operativni i planski izazov, posebno na lokalnoj razini, kroz povećano opterećenje pojedinih transformatorskih stanica, srednjonaponskih i niskonaponskih vodova”, navode iz HEP-a.
Zbog toga se takvi trendovi, dodaju, uzimaju u obzir pri planiranju razvoja i modernizacije prijenosne, a posebno distribucijske mreže.
HEP: Moramo imati dovoljno kapaciteta za izdržati najteže sate
Hrvatska zato mora razmišljati o toplinskim valovima kao o dijelu energetske sigurnosti. To znači pitanje dovoljno snažne prijenosne i distribucijske mreže, ulaganja u modernizaciju, fleksibilnu potrošnju, baterijska skladišta, solare na zgradama, ali i bolju energetsku obnovu stambenog fonda.
Posebno će važno biti upravljanje vršnim opterećenjima. Ako se potrošnja zbog klima-uređaja koncentrira u kratkim razdobljima, mreža mora imati dovoljno kapaciteta da izdrži najteže sate, a ne samo prosječnu ljetnu potrošnju. To je skupo, ali cijena nepripremljenosti može biti još veća.
HEP navodi da HOPS i HEP ODS razvoj mreže planiraju kroz desetogodišnje planove, u skladu sa zakonskim obvezama i uz odobrenje Hrvatske energetske regulatorne agencije. Ulaganja se, kako objašnjavaju, odnose na redovno održavanje mreže, rekonstrukcije postojećih elemenata i razvoj, odnosno izgradnju novih dijelova mreže.
“Primjerice, ulaganja HEP ODS-a usmjerena su na jačanje, modernizaciju i digitalizaciju distribucijske mreže, a u okviru tih planova rješavaju se i izazovi povezani s češćim ljetnim vršnim opterećenjima, zajedno s ostalim izazovima poput rasta potrošnje, priključenja distribuiranih izvora, novih oblika potrošnje i povećanja zahtjeva za pouzdanošću opskrbe”, navode iz HEP-a.
U takvom kontekstu, klimatske promjene sve više mijenjaju i investicijske prioritete. Energetska obnova zgrada, bolja izolacija, učinkoviti sustavi hlađenja, mrežna ulaganja i lokalna proizvodnja energije više nisu samo “zelene” politike, nego dio ekonomske otpornosti.
Ugradnja sunčanih elektrana, baterijskih spremnika i sustava za pametno upravljanje potrošnjom može smanjiti dio pritiska, osobito ako se razvija koordinirano s mogućnostima mreže.
HEP ističe da sunčane elektrane mogu smanjiti preuzimanje energije iz mreže tijekom dnevnih sati, dok baterijski spremnici i fleksibilnost potrošnje mogu imati važnu ulogu u smanjenju opterećenja u vršnim razdobljima.
“Novi kapaciteti akumulacijskih jezera i reverzibilnih hidroelektrana, a u skoroj budućnosti i proizvodnja te primjena vodika, mogu također značajno pridonijeti ublažavanju izazova povezanih s visokim vršnim opterećenjima elektroenergetskog sustava”, navode iz HEP-a.
Pročitajte još:
Toplinski valovi postaju nova vrsta stres-testa za Europu. Ne mjere samo koliko stupnjeva može izdržati stanovništvo, nego i koliko su izdržljive mreže, zgrade, poduzeća i javne politike.
Za Hrvatsku je ključno pitanje jednostavno: hoće li ljetna vrućina ostati samo neugoda koju rješavamo kupnjom još jednog klima-uređaja ili će postati povod za ozbiljnije planiranje elektroenergetske infrastrukture, turizma i stanovanja u zemlji u kojoj će ekstremno vruća ljeta biti sve češća.
