Hrvatski stambeni fond prošle je godine dodatno smanjen, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Tijekom 2025. godine srušeno je 786 stanova prosječne površine 84,5 četvornih metara.
Najviše stanova, njih 63,1 posto, srušeno je zbog gradnje novih građevina, dok su drugi srušeni zbog elementarnih nepogoda, 17,4 posto.
Dio stanova srušen je zbog dotrajalosti i drugih razloga (10,1 posto), nezakonite gradnje (8,4 posto) te zbog prenamijene u nestambeni prostor ili spajanja dva ili više stanova u jedan (jedan posto).
Od ukupnog broja navedenih stanova, 63,9 posto su dvosobni i trosobni, ističu statističari. Stanova s jednom sobom bilo je 14,4 posto, s četiri sobe 13,7 posto, a s pet i više soba ih je bilo osam posto.
Prema opremljenosti instalacijama i pomoćnim prostorijama, svi stanovi imali su električnu energiju, kuhinju, vodovod, kanalizacijske instalacije i zahod, a 86 posto ih je imalo i kupaonicu.
Od ukupnog broja srušenih stanova, u gradskim naseljima ih je bilo 566 ili 72 posto, a u ostalim naseljima 220 ili 28 posto.
U odnosu na godinu prije, srušeno je manje stanova. U 2024. godini ih je bilo 1.093.
Iako broj srušenih stanova bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu, podaci ponovno otvaraju pitanje dostupnosti stanovanja u Hrvatskoj. Naime, smanjenje stambenog fonda događa se u razdoblju kada država nastoji povećati broj dostupnih stambenih jedinica i odgovoriti na rastuće potrebe građana za priuštivim stanovanjem.
Pročitajte još:
Podsjećamo, u veljači ove godine je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, predstavio novi Zakon o priuštivom stanovanju prema kojem do 2030. država planira izgradnju i obnovu 20.200 stanova i obiteljskih kuća, za što će biti potrebne oko dvije milijarde eura.
“Hrvatskoj nedostaje oko 236.000 stambenih jedinica za punu uspostavu priuštivog stanovanja”, rekao je tada.
Jedan odgovor
Nema gdje nismo jadni