Očuvanje proračuna Zajedničke poljoprivredne politike i proizvodno vezanih potpora, jednostavnija pravila te veća fleksibilnost država članica ključni su hrvatski zahtjevi u pregovorima o europskoj poljoprivrednoj politici za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Hrvatska je podržala i inicijative za snažniju zaštitu proizvođača te dodatnu pomoć zbog povećanih troškova goriva i gnojiva.
Ta je stajališta na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije, održanom u ponedjeljak u Luxembourgu, predstavio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić, izvijestilo je Ministarstvo u utorak.
Na sastanku je postignut djelomični opći pristup o Uredbi o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje 2028.–2034.
„Zadovoljni smo dosadašnjim pregovorima. Hrvatska se snažno zauzela za očuvanje potpora proizvodnji i jednostavnija pravila za naše poljoprivrednike. Posebno nam je važno da mladi mogu preuzeti gospodarstva i od svoga rada pristojno živjeti”, izjavio je Vlajčić.
Jača zaštita dobavljača i pomoć zbog skupljih energenata
Među predstavljenim dokumentima bila je zajednička deklaracija država proširene Višegradske skupine o borbi protiv nepoštenih trgovačkih praksi, koju je ranije podržala i Hrvatska.
Deklaracijom se traže snažnija zaštita dobavljača i učinkovitija provedba postojećih pravila. Europsku komisiju poziva se da razmotri mogućnost zabrane prodaje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda po cijenama nižima od troškova proizvodnje, uz primjenu objektivnih i usklađenih pokazatelja.
Hrvatska je podržala i talijanski zahtjev za omogućivanjem izvanredne pomoći u okviru Zajedničke poljoprivredne politike radi ublažavanja posljedica povećanih troškova goriva i gnojiva. Pritom je naglasila da za takvu pomoć treba osigurati dodatna europska sredstva, umjesto oslanjanja isključivo na preraspodjelu postojećeg poljoprivrednog proračuna.
Istaknuta je i potreba učinkovitijeg europskog odgovora na prirodne nepogode i tržišne krize.
Podržavši inicijativu Francuske i Portugala, Hrvatska se zauzela za veća ulaganja u navodnjavanje, akumulacije i održivo upravljanje vodama. Za te projekte traži dodatno financiranje izvan Zajedničke poljoprivredne politike te uklanjanje administrativnih prepreka.
U raspravi o trgovinskim pitanjima hrvatska je strana naglasila važnost boljeg pristupa izvoznim tržištima i osiguravanja ravnopravnih uvjeta konkurencije.
Hrvatska traži odstupanje za pilot-projekt ribolova tune
U ribarstvenom dijelu sastanka ministri su postigli politički dogovor o ribolovnim mogućnostima u Baltičkom moru za 2027. godinu.
Razgovarali su i o prioritetima Europske unije za godišnji sastanak Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna, poznate pod kraticom ICCAT, koji će se održati u Portugalu.
Pročitajte još:
Hrvatska je istaknula važnost održivog upravljanja plavoperajnom tunom i mediteranskim iglunom. Zatražila je i odobravanje odstupanja od propisanog trajanja ribolovne sezone plavoperajne tune kako bi se omogućila provedba pilot-projekta u Jadranu.
Podržala je daljnji razvoj primjene umjetne inteligencije u analizi snimki stereoskopskih kamera, uz odgovarajuću provjeru pouzdanosti te tehnologije.
