Hrvatska je po prvi put dobila cjelovitu procjenu geološkog potencijala za trajno geološko skladištenje ugljikova dioksida (CO₂), objavila je Agencija za ugljikovodike (AZU). Time je stvorena stručna podloga za razvoj budućih projekata hvatanja, transporta, korištenja i geološkog skladištenja ugljikova dioksida.
Riječ je o dosad najopsežnijoj analizi hrvatskog podzemlja koja pokazuje gdje i u kojim količinama Hrvatska može sigurno i trajno skladištiti CO₂. Rezultati potvrđuju da Hrvatska raspolaže značajnim geološkim potencijalom koji može biti jedan od ključnih preduvjeta za dekarbonizaciju industrije, privlačenje novih ulaganja i jačanje energetske sigurnosti.
U okviru projekta izrađena su tri temeljna dokumenta: Atlas geološkog skladištenja CO₂ za kopneni dio RH, Atlas geološkog skladištenja CO₂ za hrvatski dio jadranskog bazena i Integrirana studija izvodljivosti za lokaciju Bockovac, koja potvrđuje mogućnost povezivanja trajnog geološkog skladištenja CO₂ s proizvodnjom geotermalne energije.
Rezultati pokazuju da panonski bazen raspolaže teorijskim kapacitetom od približno 346 milijuna tona CO₂, dok hrvatski dio jadranskog bazena ima dodatni potencijal od oko 717 milijuna tona CO₂, prenosi Hina.
Ukupno gledajući, Hrvatska raspolaže s više od milijardu tona potencijalnog skladišnog kapaciteta, pri čemu se posebno perspektivnima pokazuju iscrpljena plinska polja u Jadranu i geološke strukture dravske depresije.
Posebnu vrijednost, smatraju u Agenciji, predstavlja studija za lokaciju Bockovac u Osječko-baranjskoj županiji, koja potvrđuje tehničku izvodljivost istodobnog trajnog skladištenja CO₂ i proizvodnje geotermalne energije. Prema rezultatima studije, na toj bi se lokaciji tijekom 30 godina moglo trajno pohraniti oko 19 milijuna tona CO₂, uz istodobno korištenje obnovljivog izvora energije.
Pročitajte još:
Objavljene studije predstavljaju i stručnu podlogu za provedbu novog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, kojim se uspostavlja jedinstveni regulatorni okvir za razvoj geološkog skladištenja ugljikova dioksida te hrvatsko zakonodavstvo dodatno usklađuje s europskim propisima.
Istodobno je u tijeku provedba projekta financiranog kroz Instrument za tehničku potporu Europske unije, koji Agencija za ugljikovodike provodi u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj i međunarodnim konzorcijem stručnjaka. Projekt će biti dovršen u siječnju 2027. godine, a njegov cilj je izraditi prijedlog cjelovitog regulatornog i provedbenog okvira koji će omogućiti učinkovitu provedbu za razvoj budućih projekata hvatanja, transporta, korištenja i geološkog skladištenja ugljikova dioksida u Hrvatskoj.
