Hrvatska među gorima u EU po regulatornim i administrativnim zahtjevima za tvrtke

Europska komisija je objavila šesto godišnje izvješće o funkcioniranju jedinstvenog tržišta i razini konkurentnosti u kojemu se ocjenjuju uvjeti za poslovni sektor da raste, inovira i natječe se time donoseći dobrobiti za građane Europske unije (EU). U tom izvješću koristi se 29 ključnih indikatora, pri čemu se pokrivaju razna područja kao što su tržišna integracija i barijere, cijene električne energije ili investicijski trendovi.

Prema najnovijem izvješću, stanje u šest indikatora se pogoršalo, u jednako toliko se poboljšalo dok je u 15 uglavnom nepromijenjeno. Dva indikatora su potpuno nova.

Među indikatorima u kojima je vidljivo poboljšanje naspram prethodnog izvješća su priznavanje vještina i kvalifikacija za rad u drugim članicama EU-a, nadzor tržišta kojega provode nadležna tijela, udio tvrtki u EU koje koriste umjetnu inteligenciju, računarstvo u oblaku i analitika podataka, opseg investicija koje podupiru industrijsku tranziciju, udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj potrošnji te novi dodani kapaciteti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Stanje se pogoršalo kad je riječ o udjelu trgovine među zemljama članicama u bruto društvenom proizvodu (BDP) EU-a, udjelu EU direktiva o jedinstvenom tržištu oko kojih su pokrenute procedure njihova kršenja, prosječnom vremenu potrebnom za izradu nacrta novih EU standarda, manjku radne snage kod koje su potrebne posebne vještine za zelenu tranziciju, rezultatima 15-godišnjih učenika mjerenih PISA testovima te privatnim investicijama kao udjelu u BDP-u.

Stabilnost je zabilježena kod većine pokazatelja poput proizvodnosti rada, lakoće regulatornog usklađivanja, privatne i javne potrošnje za istraživanje i razvoj kao udjela u BDP-u, broja patentnih zahtjeva, investicija rizičnog kapitala kao udjela u BDP-u ili domaćeg kapaciteta za proizvodnju čiste tehnologije.  

Novi indikator je praćenje pojednostavljivanja regulative. On pokazuje da su administrativne uštede omnibus paketa Europske komisije i drugih sličnih prijedloga iznosile oko 15 milijardi eura.

Još jedan novi indikator prati udio administrativnih procedura na jedinstvenom tržištu koje su posve digitalizirane.

Bruxelles najavljuje da će u ovoj godini usmjeriti svoje napore na uklanjanju barijera na jedinstvenom tržištu kao što su zapreke za ključne usluge povezane sa zelenom tranzicijom. U tim naporima vodit će dijalog sa zemljama članicama, ali i, kada je potrebno, pokretati procedure kršenja europskog zakonskog okvira.

Kada se baci pogled na pojedine indikatore mogu se vidjeti i zanimljive razlike među pojedinim članicama.

Primjerice, što se tiče regulatornog usklađivanja pitanje je za tvrtke bilo koliko je lagano u pojedinoj zemlji uskladiti se s vladinim regulatornim i administrativnim zahtjevima. Ocjene su išle od 1 što znači pretjerno komplicirano do sedam što znači iznimno lagano. Dakle, veća vrijednost naznačuje bolju izvedbu, odnosno manje opterećujuću regulativu.

Hrvatska, recimo, tu ne stoji odveć dobro, odnosno četvrta je najgora zemlja u EU s ocjenom 2,82. Gore od Hrvatske su Španjolska s brojkom 2,74, Slovačka sa 2,67 te Slovenija s 2,57. Prosjek EU-a je 3,89. No, s druge strane Hrvatska nije tako loša kad je riječ o ukupnim privatnim i javnim ulaganjima u istraživanje i razvoj kao udjelu u BDP-u. Prosjek EU-a je bio 2,24 posto BDP-a, a u Hrvatskoj je brojka 1,35 posto.

Cilj na razini EU-a je doseći tri posto i premda hrvatska brojka nije visoka nekolicina zemalja članica ipak zaostaje. Konkretno, devet zemalja EU-a je imalo postotak niži od hrvatskog.

Kod prijave patenata stvari opet ne stoje za Hrvatsku dobro. Za EU pokazuju podaci da su u 2024. bila 152 prijavljena patenta na milijun stanovnika, a u Hrvatskoj je brojka tek 10.

Najbolja je Švedska sa 468 patenata na milijun stanovnika, a iza toga s više od 200 još su Luksemburg (457), Finska (428), Danska (425), Nizozemska (393), Njemačka (299), Austrija (234), Belgija (221) i Irska (209). Hrvatskih 10 tu zaista djeluje minimalistički, a gore od Hrvatske još su Rumunjska (3) i Bugarska (8) dok Grčka ima jednaku brojku kao Hrvatska.

Stopa zaposlenosti u EU je, kako navodi izvješće, 75,8 posto, a Hrvatska je tek nešto ispod toga sa 73,6 posto. Ipak, samo je pet zemalja u tome gore od Hrvatske.

Investicije privatnog sektora su zato u Hrvatskoj u 2024. bile nešto iznad prosjeka EU-a od 17,6 posto, odnosno iznosile su 20 posto BDP-a. I investicije javnog sektora su bile iznad EU prosjeka. U Hrvatskoj su bile 5,2 posto BDP-a, u čitavom EU-u 3,7 posto.

Zato je kod investicija rizičnog kapitala europski prosjek 0,06 posto BDP-a, a u Hrvaskoj to je 0,02 posto BDP-a.

Što se elektrifikacije tiče, odnosno udjela struje u ukupnoj energetskoj potrošnji, u EU razina je bila 23 posto, a u Hrvatskoj 20,3. To je parametar kojim se mjeri prelazak na čišću energetsku potrošnju.