HNB: Usporavanje inflacije posljedica prestanka učinka visokih poskupljenja iz prosinca 2022.

HNB
Hrvatska narodna banka; Foto: Božidar Bengez/HNB

Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u prosincu se nastavila usporavati (na 5,4 s 5,5 posto u studenom), čemu su pridonijela smanjenja godišnjih stopa rasta cijena svih glavnih podkomponenata inflacije osim energije, istaknuli su iz Hrvatske narodne banke.

Smanjenje inflacije na godišnjoj razini odražava zamjetno popuštanje tekućih inflacijskih pritisaka u četvrtom tromjesečju prošle godine uz povoljan učinak baznog razdoblja, odnosno prestanak djelovanja razmjerno visokih mjesečnih poskupljenja iz prosinca 2022. na međugodišnju stopu inflacije.

S druge strane, komentirali su iz HNB-a, godišnja stopa inflacije energije primjetno se povećala zbog nepovoljnih baznih učinaka, odnosno znatno izraženijeg pojeftinjenja naftnih derivata u prosincu u odnosu na studeni.

Godišnja stopa inflacije cijena energije tako se povećala s –4,1 posto u studenom na –0,5 posto u prosincu, dok su se primjetno smanjile inflacija cijena hrane (sa 7,7 u studenom na 6,5 posto u prosincu), industrijskih proizvoda (sa 4,6 na 3,7) te usluga (s 8,6 na 8,1 posto).

Smanjenje inflacije cijena industrijskih proizvoda i usluga ujedno se odrazilo i na primjetno usporavanje godišnje stope temeljne inflacije (koja ne uključuje cijene energije i hrane), sa 6,8 posto u studenom na 6,1 posto u prosincu.

Ipak, ona je i dalje povišena, prije svega zbog još uvijek visoke inflacije cijena usluga, čemu su uvelike pridonijeli pritisci proizašli iz snažnog rasta plaća i solidne potražnje.

Na razini cijele godine, navode, prosječna inflacija mjerena HIPC-om usporila se sa 10,7 posto u 2022. na 8,4 posto u 2023.

Prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om se, prije svega zbog djelovanja još znatno nepovoljnijeg baznog učinka na inflaciju cijena energije nego što je to u slučaju Hrvatske, ubrzala s 2,4 posto u studenom na 2,9 posto u prosincu. No, temeljna inflacija u europodručju se nastavila usporavati te se s 3,6 posto u studenom spustila na 3,4 posto.

Nakon 8,4 posto ostvarenih lani, u 2024. se očekuje nastavak usporavanja inflacije te bi ona mogla iznositi četiri posto na razini cijele godine. Pritom bi se, napominju u HNB-u, trebale smanjiti godišnje stope inflacije cijena svih glavnih podkomponenata, poglavito hrane i temeljne inflacije, pod utjecajem nastavka prelijevanja nižih cijena energije i drugih sirovina na cijene dobara i usluga.

4 Odgovora

  1. Imam veliku dozu nepovjerenja u institucije i raznorazne propitivače javnog mnijenja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari