HNB snizio prognozu rasta BDP-a i podigao očekivanja inflacije zbog rata na Bliskom istoku

Hrvatska narodna banka blago je snizila prognozu rasta hrvatskog gospodarstva i podigla projekcije inflacije za iduće godine, upozoravajući da rat na Bliskom istoku preko viših cijena energenata i globalne neizvjesnosti već utječe na makroekonomske izglede Hrvatske.

Prema novim redovitim makroekonomskim projekcijama HNB-a, hrvatski BDP trebao bi i ove godine nastaviti solidno rasti, ali sporije nego 2025. godine. Središnja banka sada očekuje realni rast od 2,4 posto u 2026. godini.

U HNB-u navode da negativni rizici za rast proizlaze prije svega iz viših cijena energenata, koje bi mogle dodatno smanjiti realni raspoloživi dohodak kućanstava, te iz slabije inozemne potražnje. Dugotrajniji sukob mogao bi produljiti razdoblje neizvjesnosti i potaknuti odgađanje investicija i kupnje trajnih dobara.

Ipak, središnja banka i dalje vidi oslonce rasta u domaćoj potražnji, rastu realnih dohodaka i intenzivnijem korištenju sredstava iz fondova Europske unije. Upravo bi ti čimbenici trebali ublažiti negativne učinke skupljih energenata i slabijeg vanjskog okruženja.

No HNB očekuje da će se rast postupno usporavati. U 2027. godini realni BDP mogao bi porasti 2,3 posto, a u 2028. godini 2,2 posto. Razlozi su očekivano usporavanje rasta realnih dohodaka, postupno pooštravanje fiskalne politike i moguće slabije korištenje fondova EU-a.

Riječ je o blagom smanjenju u odnosu na prethodne projekcije.

HNB-ove projekcije temelje se na pretpostavci da će sukob na Bliskom istoku biti relativno kratkotrajan i da će se cijene energenata početi normalizirati već od druge polovine ove godine. No središnja banka istodobno upozorava da su rizici i dalje izrazito povezani s trajanjem i intenzitetom sukoba.

Inflacija ponovno raste

Veći problem za kućanstva mogao bi biti rast cijena. HNB očekuje da će se inflacija ubrzati drugu godinu zaredom te porasti s 4,4 posto u 2025. na 4,9 posto u 2026. godini.

Na višu inflaciju, osim samih cijena energenata, mogli bi utjecati i neizravni i sekundarni učinci. To uključuje rast inflacijskih očekivanja, zahtjeve za većim plaćama te moguće ekstremne vremenske uvjete koji bi mogli dodatno pogurati cijene hrane.

Drugim riječima, HNB ne strahuje samo od skuplje nafte ili plina, nego od toga da se energetski šok prelije na širi krug cijena i plaća.

Ipak, središnja banka očekuje da će se inflatorni pritisci postupno smanjivati do 2028. godine. Tome bi trebali pridonijeti usporavanje rasta plaća i osobne potrošnje, slabija inozemna potražnja za turističkim uslugama, restriktivnija fiskalna politika i pad cijena energenata.

Ukupna inflacija mogla bi se usporiti na 3,1 posto u 2027. i 2,7 posto u 2028. godini. Temeljna inflacija, koja isključuje najpromjenjivije komponente, trebala bi se smanjiti na 3,4 posto u 2027. i 2,8 posto u 2028. godini.

HNB očekuje i ubrzanje inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena, koji bolje odražava potrošačke navike hrvatskih građana. Prema toj mjeri, inflacija bi se u 2026. mogla ubrzati na pet posto, nakon 3,7 posto u 2025. godini. Potom bi trebala usporiti na tri posto u 2027. i 2,6 posto u 2028. godini.

U odnosu na posljednje makroekonomske projekcije, HNB sada vidi nešto više inflacijske pritiske u srednjem roku, osobito za 2027. i 2028. godinu.

Najveći rizik ostaje energija

Središnja banka izradila je i alternativne scenarije zbog neizvjesnosti oko rata na Bliskom istoku. Nepovoljniji scenariji upućuju na osjetnije usporavanje gospodarskog rasta i znatno snažnije inflatorne pritiske ako bi poremećaji na tržištu energenata bili snažniji i dugotrajniji.

U takvom slučaju viši troškovi energije smanjili bi realnu kupovnu moć građana, oslabili inozemnu potražnju i povećali neizvjesnost, što bi moglo dodatno zakočiti potrošnju i investicije.

Za Hrvatsku je to posebno važno jer se dio gospodarskog rasta oslanja na domaću potražnju, turizam, investicije i EU fondove. Ako viši troškovi energenata smanje raspoloživi dohodak kućanstava i povećaju troškove poduzeća, pritisak bi se mogao preliti na šire gospodarstvo.

HNB-ova nova projekcija zato šalje dvostruku poruku. Hrvatsko gospodarstvo i dalje raste i nema naznaka naglog zaustavljanja. No prostor za optimizam postaje uži jer rat, energenti i inflacija ponovno ulaze u domaće makroekonomske izračune.

Za građane to znači da će se rast cijena smirivati sporije nego što se ranije očekivalo. Za poduzeća to znači skuplje ulazne troškove i veću neizvjesnost. A za kreatore ekonomske politike to znači da će iduće dvije godine zahtijevati pažljivije balansiranje između podrške rastu i kontrole inflacijskih pritisaka.