Krajem 2025. godine gotovo 3,5 milijuna građana imalo je pozitivno stanje na barem jednom računu, što je povećanje za 29 tisuća u odnosu na godinu prije, pri čemu je ukupan iznos depozita na kraju prošle godine iznosio 38,77 milijardi eura, uz skok za 650 milijuna eura u odnosu na 2024., podaci su HNB-a.
“Nejednakost razdiobe novčanih sredstava hrvatskih građana nastavila se smanjivati i u 2025. godini. Tako, u promatranom razdoblju porastao je broj građana s pozitivnim stanjem depozita u kreditnim institucijama, kao i ukupni iznosi depozita u svih deset decilnih razreda distribucije”, istaknuto je u priopćenju Hrvatske narodne banke (HNB).
Navodi se da se od ukupnog porasta broja građana s depozitima, 16,4 tisuće odnosi na neto priljev građana s novootvorenim računima, a 12,6 tisuća na neto priljev građana koji su iz prethodno negativnog ili nultog stanja sredstava prešli u pozitivno.
Pritom, ukupan iznos depozita povećao se s 38,12 milijardi eura krajem 2024. na 38,77 milijardi krajem 2025., što čini rast od 650 milijuna eura, odnosno 1,7 posto.
Novčana sredstva su u prošloj godini porasla u svim dijelovima razdiobe, izuzev u gornjih jedan posto najimućnijih štediša za koji su se smanjila za 281 milijun eura. Po podacima iz HNB-ovih tablica, samo u tom razredu ukupan iznos depozita je iznosio čak 10,6 milijardi eura, što znači da je tim iznosom raspolagao jedan posto građana, a u gornjih 10 posto najvećih štediša ukupan skok iznosio je 113 milijuna eura, na 27,8 milijardi eura.
Oko 1,7 milijuna građana s manje od 1.000 eura depozita
Kada se promatra razdioba novčanih sredstava s krajem 2025., HNB-ove tablice pokazuju da je od ukupno 3,45 milijuna građana njih najviše, 1,7 milijuna, bilo u najnižem razredu, s više od 0, a manje od 1.000 eura depozita. Pritom, ukupan iznos na njihovim računima dosezao je 356,6 milijuna eura. Nešto više od 700 tisuća je broj vlasnika računa na kojima se nalazilo od 1.000 do 4.999 eura, a zbroj depozita u tom razredu doseže 1,76 milijardi eura.
Najveći ukupan iznos depozita, 10,5 milijardi eura, registriran je u razredu od 100.000 do manje od 500.000 eura, uz 61.113 vlasnika računa. Naposljetku, krajem 2025. je bilo i 878 vlasnika računa s milijun eura i više, s ukupnim iznosom depozita od 2,2 milijarde eura, podaci su središnje banke.
HNB od 2023. godine jednom godišnje prikuplja podatke o stanju novčanih sredstava građana na pojedinačnim računima u kreditnim institucijama. Obuhvaćena su sredstva svih poznatih vlasnika, fizičkih osoba rezidenata, bez obzira nalaze li se ona na transakcijskim, štednim ili oročenim računima. Standardni je referentni datum kraj godine, pri čemu iznimku predstavlja prvi val provedbe za koji je referentni datum 30. lipnja 2023.
Pročitajte još:
Iako pružaju cjelovit presjek depozita u kreditnim institucijama, napominju iz HNB-a, ovi podaci ne mogu se izjednačiti s pokazateljima imovinske nejednakosti jer u njima nisu zastupljeni ostali oblici financijske imovine (npr. udjeli u investicijskim fondovima, dionice, obveznice i slično) ni nefinancijska imovina kao što su nekretnine.
K tome, kažu, agregiranje je moguće isključivo na razini pojedinog vlasnika računa, a ne kućanstva, pa izravna usporedba s uobičajenim analizama dohodovne i imovinske nejednakosti nije moguća. Naposljetku, analizom su obuhvaćeni svi građani s pozitivnim stanjem na barem jednom računu, neovisno o eventualnim istodobnim obvezama prema bankama, navode iz HNB-a.














Jedan odgovor
Ne daje mi neku nadu