Čak 87,7 posto predstavnika poslovnog sektora smatra da revizija pridonosi povjerenju u financijske izvještaje, pokazalo je prvo nacionalno istraživanje Indeks kvalitete i vrijednosti revizije 2026. koje su provele Hrvatska revizorska komora i Hrvatska udruga poslodavaca.
Rezultati istraživanja predstavljeni su na stručnom savjetovanju ovlaštenih revizora u Poreču, posvećenom ulozi revizije u povećanju pouzdanosti financijskog izvještavanja i poslovnog okruženja.
Predstavnici Hrvatske revizorske komore, Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Hrvatske udruge poslodavaca i Međunarodne federacije računovođa ocijenili su da je povjerenje jedan od temelja stabilnog poslovnog i financijskog sustava.
Istaknuli su i potrebu za kvalitetnim i primjenjivim regulatornim okvirom. Propisi bi trebali biti čvrsta osnova poslovanja, ali istodobno odgovarati stvarnim rizicima i potrebama gospodarstva.
Izmjene Zakona o reviziji najavljene za iduću godinu
Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija Ana Zorić najavila je izmjene Zakona o reviziji tijekom iduće godine.
Izmjenama bi se trebala unaprijediti područja u kojima postojeći regulatorni okvir u praksi ne funkcionira optimalno. U proces savjetovanja bit će uključeni Hrvatska revizorska komora i predstavnici revizorske struke.
Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek istaknula je važnost revizorskih izvještaja pri procjeni stabilnosti banaka i rizika kojima su izložene. Naglasila je, međutim, da odgovornost za kvalitetu financijskog sustava ne snose samo revizori.
„Revizorska struka izuzetno je važna, ali kako ona napreduje, usporedno treba napredovati cijeli sustav, uključujući uprave, poduzetnike i menadžere, nadzorne i revizorske odbore, revizore i nadzorne institucije”, rekla je Švaljek.
Od revizije se sve češće očekuje više od pukog ispunjavanja regulatornih zahtjeva. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić rekao je da poduzetnici očekuju da revizija, uz osiguravanje kvalitete financijskog izvještavanja, pridonese i snažnijem korporativnom upravljanju primjenom profesionalnog skepticizma.
Poduzeća istodobno sve češće preispituju odgovaraju li regulatorni zahtjevi i obveze dodatnog izvještavanja njihovim stvarnim poslovnim rizicima. Važno je i pitanje donose li pojedine kontrole korist koja je razmjerna trošku njihova uvođenja i provedbe.
Članica Upravnog vijeća Hrvatske revizorske komore Marina Tonžetić naglasila je da stručnost, neovisnost i integritet ostaju temelji revizorske profesije. To uključuje i spremnost revizora da iznesu neugodne nalaze kada je to potrebno.
Upozorila je, međutim, da revizija financijskih izvještaja ne podrazumijeva pregled svake pojedine transakcije ili cjelokupnog poslovanja poduzetnika.
„Revizija je usmjerena na procjenu rizika i provodi se na temelju uzorka. Njezina vrijednost proizlazi iz neovisne procjene financijskih informacija i doprinosa kvalitetnijem odlučivanju različitih dionika”, rekla je Tonžetić.
Bolje korporativno upravljanje može povećati BDP
Sudionici savjetovanja istaknuli su da kvalitetno korporativno upravljanje ima mjerljiv učinak na učinkovitost i profitabilnost kompanija, zbog čega njegovo unapređenje predstavlja važan element konkurentnosti gospodarstva.
Stojić je naveo da dugogodišnja istraživanja pokazuju kako poboljšanje korporativnog upravljanja i vladavine prava za jednu standardnu devijaciju tijekom razdoblja duljeg od deset godina može povećati BDP gospodarstva za dva posto.
Na ovogodišnjem stručnom savjetovanju okupilo se više od 200 članova Hrvatske revizorske komore. Među temama skupa su regulatorne promjene, upravljanje kvalitetom, digitalna transformacija i novi poslovni rizici.
Pročitajte još:
O kvaliteti korporativnog upravljanja kao pokazatelju gospodarske razvijenosti govorit će i predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi, u razgovoru s predsjednikom Hrvatske revizorske komore Berislavom Horvatom.
Hrvatska revizorska komora okuplja revizorska društva te samostalne i ovlaštene revizore. Među njezinim su zadaćama osiguravanje kvalitete revizorske profesije, provedba javnih ovlasti i organizacija stručnog usavršavanja, koje je zakonska obveza revizora.
