Nova globalna studija koja je obuhvatila čak 160 zemalja otkriva zanimljive, ali i zabrinjavajuće razlike u razini stresa među zaposlenicima diljem Europe. Iako se europsko tržište rada često smatra stabilnijim i sigurnijim u odnosu na ostatak svijeta, rezultati pokazuju da to ne znači nužno i nižu razinu stresa.
U nekim dijelovima kontinenta zaposlenici se suočavaju s iznadprosječnim pritiskom, što može negativno utjecati na njihovu produktivnost, motivaciju i dugoročno zadovoljstvo poslom.
To je prema podacima tvrtke za savjetovanje u upravljanju Gallup, koja u svom izvješću o stanju globalnog radnog mjesta za 2026. godinu procjenjuje gubitak na čak devet posto globalnog BDP-a.
Čini se da se trend pogoršava. Diljem svijeta angažman zaposlenika opada, a radnici se osjećaju manje motivirani, povezani i predani. Gallup procjenjuje da je globalna stopa samo 20 posto, što je najniža stopa od 2020. godine.
Jesu li radnici pod većim stresom u Europi ili u Americi?
Globalna slika otkriva upečatljivu dihotomiju. Europa je manje pod stresom, ali i najmanje angažirana regija u cjelini (šestu godinu zaredom), dok se SAD i Kanada mogu pohvaliti najangažiranijom radnom snagom i istovremeno onom koja proživljava najviše stresa.
Koji europski zaposlenici bolje podnose stres?
Kad je riječ o stresu, južni Europljani općenito su najviše pogođeni, a najviše razine stresa bilježe Grci (61 posto), Maltežani (57 posto), Ciprani (56 posto), Talijani (51 posto) i Španjolci (47 posto).
Istovremeno, Danci (19 posto), Poljaci (22 posto) i Litavci (23 posto) čine se manje pod pritiskom. Prema Gallupu, profil najstresiranijih zaposlenika ukazuje na većinu menadžera, mlađih od 35 godina, koji rade u hibridnim radnim aranžmanima.
Tko je najmanje angažiran, demografski i geografski?
Najniže stope angažmana kod zaposlenika u Europi zabilježene su u Hrvatskoj (7 posto), Poljskoj (7 posto), Francuskoj (8 posto), Švicarskoj (8 posto), Luksemburgu (9 posto), Irskoj (9 posto) i Austriji (9 posto).
Španjolska (10 posto), UK (10 posto), Njemačka (11 posto) i Italija (11 posto) također su jedva dosegle dvoznamenkaste brojke. Istovremeno, Albanija (32 posto), Rumunjska (31posto), Švedska (25 posto) i Malta (25 posto) pokazuju neke od najviših razina angažmana na kontinentu.
Gallupovi podaci ukazuju na profil među najmanje angažiranim radnicima: obično mlađi od 35 godina, na nemenadžerskim pozicijama i bez pristupa radu na daljinu, čak i djelomično, iako su razlike s drugim demografskim profilima ovdje minimalne.
Dodatnih 15 posto izjavljuje ne samo da su “neangažirani”, već “aktivno nezainteresirani”, što znači da se namjerno i svjesno psihološki distanciraju od svog posla, tima i poslodavca – ono što je danas poznato kao “tiho odustajanje”. Istraživanje ovaj pad angažmana naziva “razlogom za zabrinutost”.
„Ovo je prvi put da je globalna angažiranost pala dvije godine zaredom. Najveći pad zabilježen je u Južnoj Aziji (-5 bodova). Nijedna regija svijeta nije povećala angažiranost u protekloj godini.“
Jesu li europski radnici globalno bolje situirani?
Unatoč lošem angažmanu, podaci pokazuju da su europski radnici daleko bolje situirani kada je u pitanju dobrobit. Oko 49 posto zaposlenika diljem kontinenta tvrdi da napreduju, u usporedbi s 34 posto globalno.
Polovica svjetskih regija zabilježila je porast prosperiteta, a Latinska Amerika i Karibi (+2 boda) te Europa (+2) zabilježile su najveći porast. Finska (81 posto), Island (78 posto) i Danska (78 posto) predvode ljestvicu sreće u Europi.
Pročitajte još:
Usred izazova koje donose umjetna inteligencija i globalna volatilnost, većina europskih radnika je optimistična, a 57 posto tvrdi da je dobro vrijeme za pronalazak posla – više od globalnog prosjeka od 52 posto; predvođena Nizozemskom (86 posto), dok Slovačka zatvara ljestvicu s 32 posto.
Najmanje optimistična svjetska regija ovdje je Bliski istok i Sjeverna Afrika (36 posto), dok su stanovnici jugoistočne Azije najpouzdaniji sa 64 posto.
