Europska unija zaokreće svoju politiku prema industriji čipova. Nakon što je prvim europskim aktom o čipovima potaknula gradnju proizvodnih kapaciteta i mobilizirala više od 53 milijarde eura javnih i privatnih ulaganja, novim prijedlogom pokušava riješiti drugi dio problema – kako stvoriti dovoljno veliku potražnju za čipovima razvijenima i proizvedenima u Europi.
O prijedlogu Chips Acta 2.0 u četvrtak su na Vijeću za konkurentnost raspravljali ministri država članica zaduženi za unutarnje tržište i industriju. Države su uglavnom podržale ciljeve prijedloga, uz zahtjev da Europa smanjivanje strateške ovisnosti uskladi s otvorenim tržištem i suradnjom s pouzdanim međunarodnim partnerima.
Prvi europski akt o čipovima stupio je na snagu 2023. godine, nakon što su pandemijski poremećaji pokazali koliko automobilska, elektronička i druge europske industrije ovise o proizvođačima iz Azije i SAD-a. Prema dokumentu Vijeća EU-a, dosadašnja provedba rezultirala je s više od 53 milijarde eura javnih i privatnih ulaganja, pet tehnoloških pilot-linija te mrežom nacionalnih centara stručnosti.
Komisija procjenjuje i da je tim ulaganjima izravno i neizravno stvoreno oko 46.000 radnih mjesta. Ovisnost o dobavljačima izvan Unije ipak je ostala izražena, posebno u proizvodnji najnaprednijih čipova i njihovu dizajnu. Vrijednost europske potrošnje poluvodiča u 2025. dosegnula je 41,1 milijardu eura, odnosno 10,5 posto svjetskih isporuka, dok se glavnina proizvodnje i dalje odvija izvan Europe.
Forum za potražnju
Razlika između prvog i drugog akta upravo je u tome što je prvi bio usmjeren pretežno na ponudu i izgradnju proizvodnih kapaciteta, dok Chips Act 2.0 veću važnost daje potražnji i tržišnoj primjeni europskih tehnologija.
Komisija predlaže osnivanje foruma za potražnju i takozvanih Demand Accelerators, koji bi povezivali proizvođače čipova s automobilskom, obrambenom, energetskom i drugim industrijama koje ih koriste. Javna nabava u kritičnim sektorima trebala bi snažnije uzimati u obzir europsku dodanu vrijednost, radna mjesta i znanja stvorena u Uniji, a dio potražnje trebao bi dolaziti iz podatkovnih centara, pružatelja usluga u oblaku i budućih europskih AI gigatvornica.
Predviđene su i brže dozvole za strateška ulaganja, s rokom od najviše 12 mjeseci, te državne potpore za pionirske projekte u cijelom lancu vrijednosti, od sirovina do pakiranja čipova. Poseban prioritet dobili bi napredni proizvodni pogoni, čipovi za umjetnu inteligenciju i projekti koji povezuju istraživanje s komercijalnom proizvodnjom.
Za sektore izložene čestim poremećajima, poput automobilske industrije, prijedlog predviđa širenje kruga dobavljača. Planira se i dobrovoljna platforma na kojoj bi poduzeća mogla razmjenjivati podatke o opskrbnim lancima, pravodobno uočavati kritične ovisnosti i pripremati se za moguće nestašice.
Europa neće ostvariti tržišne ciljeve
Pritisak na Europu u međuvremenu raste. Komisija očekuje da će vrijednost svjetskog tržišta poluvodiča do 2030. dosegnuti 1,37 bilijuna eura, pri čemu bi komponente povezane s umjetnom inteligencijom trebale generirati oko 70 posto rasta.
Dosadašnji rezultati ipak pokazuju razmjere zaostatka. Europski revizorski sud prošle je godine zaključio da Unija vrlo vjerojatno neće ostvariti cilj prema kojem bi do 2030. držala 20 posto svjetskog tržišnog lanca vrijednosti čipova. Prema tadašnjim procjenama, njezin bi udio mogao dosegnuti samo 11,7 posto. Revizori su upozorili da rezultat, osim o europskim programima, ovisi o ulaganjima članica i privatnog sektora, dostupnosti sirovina i stručnjaka te cijeni energije.
Pročitajte još:
Irski ministar poduzetništva Peter Burke, koji je vodio jučerašnju raspravu, poručio je da ulaganja više nisu dovoljna ako Europa ostane ovisna o čipovima proizvedenima drugdje. U globalnoj utrci u umjetnoj inteligenciji i naprednim tehnologijama Europa, rekao je, mora postati predvodnik umjesto kupca.
Chips Act 2.0 još je u zakonodavnom postupku. Prema planu Vijeća, države članice i Europski parlament dogovor o uredbi trebali bi postići do drugog tromjesečja 2027. godine.
