Europska unija posljednjih godina sve više naglašava potrebu za jačanjem svoje digitalne suverenosti, odnosno smanjenjem ovisnosti o tehnologijama i digitalnoj infrastrukturi koje dolaze izvan europskog prostora.
Prema procjenama, čak oko 80 posto ključne digitalne infrastrukture, softverskih rješenja i tehnoloških usluga koje se koriste u Europi potječe od stranih kompanija, ponajviše iz Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Takva ovisnost otvara pitanja sigurnosti podataka, tehnološke neovisnosti i gospodarske konkurentnosti.
Digitalnim tržištem dominiraju američki divovi poput Googlea, Microsofta i Applea, te kineski konglomerati poput Alibabe i ByteDancea, vlasnika TikToka.
Većina građana Europske unije želi da ključna digitalna infrastruktura bude pod europskim nadzorom. Prema najnovijem izvješću Eurobarometra, najveću potporu takvom pristupu iskazali su ispitanici u Švedskoj, gdje se s time slažu 94 posto građana, zatim u Finskoj s 93 posto te u Danskoj s 92 posto. Građani tih zemalja smatraju da bi Europska unija trebala dati prioritet ulaganjima u vlastitu digitalnu infrastrukturu i tehnološke kapacitete.
Istodobno, većina građana Europske unije smatra da bi Europa trebala smanjiti svoju ovisnost o tehnologijama koje dolaze iz zemalja poput SAD-a i Kine. Takav stav posebno je izražen u Švedskoj, gdje ga podržava 88 posto ispitanika, dok u Njemačkoj, Danskoj, Finskoj i Luksemburgu podršku bilježi 87 posto građana.
Danmark Skifter bila je kampanja koja se provodila u prva tri mjeseca 2026. godine, a cilj joj je bio isključiti ekrane u određeno vrijeme ili preći na alternativne, manje ovisne platforme. Danska vlada je također izdvojila oko 6,96 milijuna eura (80 milijuna kruna) između 2026. i 2029. kako bi se osiguralo da Danska smanji svoju ovisnost o velikim tehnološkim tvrtkama.
Jesu li Europljani spremni odreći se strane tehnologije?
Međutim, kada su ih pitali o njihovoj spremnosti da pređu na pružatelja digitalnih usluga sa sjedištem u EU, čak i ako to znači veće troškove, stavovi se uvelike razlikuju među državama članicama.
Danski (76 posto), švedski i hrvatski (oba 73 posto) ispitanici najspremniji su na taj potez, dok su Estonci (35 posto), Bugari i Česi (oba 45 posto) zabilježili najnižu razinu slaganja.
Digitalni alati i infrastruktura u nekim se zemljama smatraju robom, a ne ključnim dijelom društvene infrastrukture, a prioriteti leže negdje drugdje – što je obrazac i u nekim istočnoeuropskim zemljama, rekao je Johan Linåker, viši istraživač na švedskom istraživačkom institutu RISE i izvanredni docent na Sveučilištu Lund.
Osim toga, muškarci češće od žena pristaju na promjenu, a spremnost naglo opada s godinama, pri čemu su mlađi ispitanici spremniji na promjene.
Veća sigurnost i pouzdanost glavni su čimbenici koji bi potaknuli građane EU-a na promjenu, posebno za Grke (68 posto), Fince (67 posto) i Šveđane (64 posto).
Odmah nakon toga slijedi bolja zaštita osobnih podataka, s najvećim udjelima u Austriji (57 posto) te Nizozemskoj, Irskoj i Portugalu (sve 54 posto).
Prošli tjedan, Trumpova administracija odlučila je prekinuti pristup inozemnim tvrtkama najnaprednijim modelima umjetne inteligencije tvrtke Anthropic, uključujući i strane zaposlenike same tvrtke. Ovaj potez potvrdio je europske strahove od mogućeg potpunog prekida i pružio još jedan poticaj njezinoj agendi tehnološkog suvereniteta.
Ranije ovog mjeseca, Europska komisija predstavila je svoj paket tehnološkog suvereniteta kako bi potaknula domaći tehnološki sektor bloka, s naglaskom na cloud infrastrukturu, usluge umjetne inteligencije, otvoreni kod i čipove.
Pročitajte još:
Nacrt zakona uvodi četiri inicijative u svakoj fazi lanca vrijednosti, od čipova preko infrastrukture do softvera, clouda i umjetne inteligencije. Najviša razina, koja pokriva sektore poput obrane i zdravstva, učinkovito bi spriječila tvrtke izvan Europe da dobivaju javne ugovore. Cilj je spriječiti takozvani scenarij “kill switcha”, rizik da strana vlada jednostavno uskrati pristup bolnicama ili borbenim zrakoplovima.
„Općenito, europske zemlje, ili bilo koja zemlja uostalom, moraju osigurati svoj suverenitet i otpornost svojih digitalnih institucija i sfere, baš kao i fizičke“, rekao je Linåker.
