Digitalni euro napravio je važan korak prema stvarnosti. Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta podržao je stajalište o digitalnom euru i pravnom statusu gotovine, čime je otvoren put za pregovore s državama članicama i Europskom komisijom.
Iza tehničkog naziva krije se jedna od važnijih financijskih rasprava u Europi: tko će u budućnosti kontrolirati svakodnevna plaćanja građana i poduzeća. Danas velik dio digitalnih plaćanja u Europi prolazi kroz privatne, uglavnom neeuropske sustave poput Vise i Mastercarda, uz sve veću ulogu Apple Paya i Google Paya. Digitalni euro trebao bi ponuditi javnu europsku alternativu.
Za razliku od klasične kartice ili mobilnog novčanika, digitalni euro bio bi oblik javnog novca u digitalnom obliku. Ideja nije zamijeniti gotovinu, nego njezine ključne značajke prenijeti u digitalni svijet: široku dostupnost, besplatnu osnovnu uporabu, veću privatnost i mogućnost plaćanja bez potpune ovisnosti o privatnim platnim mrežama.
U izjavi za Financije.hr, Finance Watch pozdravlja današnje glasovanje i ocjenjuje da je riječ o velikom koraku prema digitalnom euru koji bi funkcionirao poput gotovine.
“Parlament je pronašao većinu za digitalni euro koji je više od još jedne aplikacije za plaćanje. Tekst održava izvornu ambiciju projekta živom: osigurati uključiv pristup javnom novcu u sve digitalnijem platnom okruženju, uz istodobnu zaštitu europske suverenosti”, rekao je Peter Norwood, viši istraživač i zagovarački službenik u Finance Watchu.
Time se digitalni euro sve jasnije pozicionira kao dio šire europske rasprave o financijskoj suverenosti. Europa već godinama govori o potrebi smanjenja ovisnosti o američkim tehnološkim i platnim sustavima, ali tek su geopolitičke napetosti i digitalizacija plaćanja toj temi dale novu hitnost.
Ako gotovina sve više nestaje iz svakodnevne uporabe, postavlja se pitanje što ostaje građanima koji žele plaćati javnim novcem, a ne isključivo kroz privatne bankarske, kartične ili tehnološke sustave. Finance Watch upravo tu vidi srž digitalnog eura.
Prema stajalištu koje je usvojio odbor Europskog parlamenta, digitalni euro trebao bi biti besplatan za osnovnu uporabu, široko prihvaćen, jednostavno dostupan i dizajniran tako da snažnije štiti privatnost. To bi građanima omogućilo digitalna plaćanja bez odricanja od osnovnih zaštita koje danas povezujemo s gotovinom.
Jedan od važnih elemenata je i dostupnost osobama bez bankovnog računa ili onima koje bi iz političkih, poslovnih ili drugih razloga mogle biti isključene iz platnih usluga pod stranom kontrolom. U tom smislu digitalni euro nije samo pitanje praktičnosti, nego i otpornosti platnog sustava.
Za trgovce bi digitalni euro mogao značiti jeftiniju alternativu skupim privatnim kartičnim shemama. To je važan dio priče jer se rasprava o digitalnom euru često vodi iz perspektive banaka i središnjih banaka, dok se manje govori o troškovima koje postojeći sustavi stvaraju trgovcima i krajnjim korisnicima.
No jednako je važno da se digitalni euro ne predstavi kao zamjena za gotovinu. Zato je Europski parlament istodobno zauzeo stajalište i o statusu novčanica i kovanica eura kao zakonskog sredstva plaćanja. Time se šalje poruka da fizički i digitalni javni novac trebaju postojati paralelno.
“Ta dva prijedloga pripadaju zajedno. Stajalište o zakonskom sredstvu plaćanja zaštitilo bi novčanice i kovanice u svakodnevnim plaćanjima, tako da ljudi mogu plaćati gotovinom kada to žele. Stajalište o digitalnom euru proširuje plaćanja nalik gotovini na digitalni svijet, tako da ljudi, kada žele plaćati digitalno, imaju javnu opciju, online i offline”, rekao je Norwood.
Dodao je da ta dva prijedloga zajedno građanima i poduzećima daju stvaran izbor, umjesto postojećeg modela koji se oslanja na gotovinu s jedne strane i privatni digitalni novac s druge.
Digitalni euro bi, ako bude usvojen u ambicioznom obliku, mogao biti jedna od najvećih promjena u europskom platnom sustavu od uvođenja same zajedničke valute. Ne zato što bi građani odjednom prestali koristiti kartice ili gotovinu, nego zato što bi prvi put dobili javnu digitalnu opciju za svakodnevna plaćanja.
Banke i dio financijske industrije već dulje upozoravaju na moguće rizike, osobito na troškove uvođenja i strah da bi građani mogli prebacivati dio novca iz bankovnih depozita u digitalni euro. No zagovornici projekta smatraju da se ti rizici mogu ograničiti dizajnom sustava, dok bi koristi za europsku autonomiju i otpornost bile dugoročno veće.
Za Hrvatsku je ova rasprava važna jer građani i trgovci već sve više koriste digitalna plaćanja, ali infrastruktura kojom se ta plaćanja provode uglavnom nije hrvatska ni europska. Digitalni euro ne bi nužno promijenio navike preko noći, ali bi otvorio pitanje tko ima kontrolu nad platnim sustavom kada gotovina više nije dominantna.
Pročitajte još:
Uoči trijaloga, Finance Watch poziva Europski parlament i Vijeće da zadrže razinu ambicije postignutu današnjim glasovanjem. Drugim riječima, da digitalni euro ne završi kao još jedna tehnička aplikacija, nego kao javna digitalna verzija gotovine.
Ako se taj pristup zadrži, digitalni euro mogao bi postati europski odgovor na pitanje koje postaje sve važnije: kako građanima omogućiti digitalna plaćanja, a da pritom ne izgube izbor, privatnost i pristup javnom novcu.
