Veći gradovi u Europskoj uniji (EU) priključili su se pozivu na zabranu prodaje filtera u cigaretama uz argument da taj plastični dio koji na kraju ostane kao opušak ne pruža zdravstvenu korist, ali se pritom pretvorio u pojedinačno najveći izvor urbanog zagađenja.
Među gradovima koji su se pridružili inicijativi su, primjerice, Bruxelles, Muenchen, Dublin i Genova, a također i nekolicina drugih gradova u Belgiji, Njemačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Litvi.
Lokalne vlasti su se pridružile kampanji “Bez (plastičnog) filtera” što je inicijativa koju je pokrenula općina nizozemskog Haaga i za što je potporu dala nizozemska vlada uz još neke općine u toj zemlji, udruge za zaštitu okoliša te tvrtke koje se bave upravljanjem vodnim resursima.
Njihov je argument da pravila EU-a koja obvezuju kompanije koje proizvode duhanske proizvode da plate za akcije čišćenja nisu dala željeni učinak, pa je potrebna izravna zabrana filtera za cigarete kako bi se zaustavilo daljnje zagađivanje.
“Opušci cigareta čine zapanjujućih 30 posto smeća u gradu Bruxellesu. Nije riječ samo o tome da se time poružnjuje grad već čišćenje predstavlja izniman napor za naše službe”, izjavio je za Politico Anas Ben Andelmoumen koji je zadužen u gradskoj upravi za čistoću javnog prostora.
Cijela inicijativa dolazi u dosta bitnom trenutku kada EU revidira dva zakona što bi moglo dovesti do zabrane filtera za cigarete ili barem plastike koju ti filteri sadrže.
Naime, Europska komisija radi na reviziji direktive o duhanskim proizvodima i to je, prema tvrdnjama aktivista, prava prigoda da se unesu promjene. Ako se to ne dogodi, iduća je revizija direktive o jednokratnoj plastici jer se u okviru toga može zabraniti uporaba plastike u filterima.
Svjetska zdravstvena organizacija podupire zabranu ili postupno napuštanje korištenja filtera navodeći da oni ne pružaju zdravstvenu korist.
“Filter od cigarete je jedan od najvećih zagađivača jer sadrži plastiku, izaziva toksično zagađenje okoliša i stvara goleme troškove općinama i društvu u cjelini. Uz sve to, filteri ne čine pušenje manje štetnim”, poručio je voditelj kampanje Karl Beerenfenger iz nizozemske nevladine udruge Fair Resource Foundation.
Kako je rekao, to je zavaravajući proizvod.
“Riječ je o jednoj od najvećih prevara u novijoj povijesti. Cigaretni filteri nisu nikada trebali biti stavljeni u uporabu”, dodao je.
Ne začuđuje ipak da tvrtke koje se bave proizvodnjom duhanskih proizvoda iznose drugačija stajališta o filterima.
“Ne postoji sigurna cigareta, sa ili bez filtera. No, istraživanja pokazuju da filteri pomažu u smanjenju izloženosti određenim toksičnim tvarima te u ispunjavanju europskih propisa o emisijama povezanim s pušenjem. Da postoji provediva alternativa mi bismo je koristili, no nema je”, tvrdi Nathan Jones iz tvrtke British American Tobacco koji je zadužen za strategiju vezanu uz regulativu.
U Haagu godišnji troškovi čišćenja cigaretnih opuštaka se procjenuju na dva milijuna eura, kaže zamjenica gradonačelnika Isabelle Broeders.
Problem je što se plastika koja se koristi vrlo teško razgrađuje, a biorazgradive alternative, premda postoje, nisu u širokoj uporabi. Proizvođači duhana su ishodili da se celulozni acetat, od kojih se rade filteri, kategorizira kao održiv proizvod i bude izuzet od učinka direktive o jednokratnoj plastici.
Stručnjak za javno zdravstvo s roterdamskog sveučilišta Erasmus Yogi Hendlin ističe da je zdravstveni učinak filtera ravan nuli.
Pročitajte još:
“Ne filtrira nijednu od tvari koje izazivaju rak i zapravo jako slabo obavlja funkciju filtriranja uopće. To je u biti kozmetički trik koji čini da pušač misli kako je sigurniji no što stvarno jest”, ustvrdio je Hendlin.
U Hrvatskoj se uklanjanjem opušaka bavi ekološka inicijativa Čisteći medvjedići koja u zadnjih nekoliko godina radi na akciji “Baci čik u koš” kako bi osvijestili problem bacanja opušaka u okoliš.
Kako navode na svojoj internetskoj stranici, dosad su prikupili u akcijama više od 420 tisuća opušaka u 80 takozvani akcija čikolova.
