Europska unija još nije postigla dogovor o otplati 750 milijardi eura duga za postpandemijski oporavak, upozorio je predsjednik europskog revizorskog suda Tony Murphy, podsjetivši na prijedlog o novom nametu multinacionalnim kompanijama.
Dug EU-a iznosio je na kraju prošle godine 738,9 milijardi eura i bio je veći oko 23 posto nego u 2024. godini, procijenili su revizori u godišnjem izvješću za 2025. godinu. Do kraja 2027. godine mogao bi narasti na bilijun eura, napominju, ponajprije zbog instrumenta za oporavak gospodarstva od pandemijske krize.
U razdoblju od 2028. do 2034., kako se dodaje, samo troškovi kamata povezani s bespovratnom potporom iz tog instrumenta mogli bi iznositi čak 93 milijarde eura, dodaju revizori u izvješću. Prijedlozi Europske komisije za sljedeći proračun predviđaju i znatno dodatno zaduživanje radi pružanja potpore Ukrajini, provedbe nacionalnih planova pod upravljanjem država članica i moguće upotrebe mehanizma za slučaj ozbiljne krize.
“Iznosi o kojima je pritom riječ mogli bi biti poprilično veliki. Primjerice, zajmovi Ukrajini odobreni ili dogovoreni od 2014., uključujući zajam za potporu Ukrajini od 90 milijardi eura odobren početkom 2026., dosezali su iznos do 170,1 milijarde eura, od čega su do kraja 2025. isplaćene 70,3 milijarde eura”, piše u izvješću europskog revizorskog suda.
Zato je nužan oprez u budućim proračunima jer bi mogao nastati značajan manjak na razini EU-a ako se ne postigne dogovor o novim izvorima prihoda, naglašavaju revizori. U takvoj situaciji bile bi nužne teške odluke, kao što je povećanje nacionalnih doprinosa ili usvajanje manje ambicioznih proračuna.
Situacija nalikuje ekspres loncu, zaključio je u razgovoru za portal Rapporteur predsjednik revizorskog suda Tony Murphy, referirajući se na procjenu da bi dug EU-a do kraja iduće godine mogao dosegnuti bilijun eura. Posebno ga brine što EU još nije postigao dogovor o otplati 750 milijardi eura duga nastalog za potrebe financiranja oporavka od pandemije, prema odluci iz 2020. godine.
EU bi trebao otplaćivati dug nastao tijekom pandemije kroz razdoblje od 30 godina, sve do 2058., a još nije postignut dogovor o načinu otplate, uz prijedloge pojedinih vlada da se reprogramira. Kada je dogovoreno zajedničko zaduživanje, Europska komisija predložila je da se dug otplaćuje i servisira iz novog nameta koji bi se uveo multinacionalnim kompanijama s poslovanjem u EU.
“Dug nije problem ako je održiv. Primjereno upravljanje proračunom zahtijevalo bi izvor prihoda kako biste ga mogli vraćati, kako biste imali određenu dozu predvidivosti u otplati”, napominje Murphy.
“Ludo je što Komisija mora do kraja prosinca obraditi i platiti 90 milijardi eura”, smatra predsjednik ECA-e, upozorivši na snažan pritisak da se ublaže propisi o financiranju i odgovornosti kako bi se ispoštovao rok.
Revizori su u godišnjem izvješću za 2025. dali uvjetno mišljenje o rashodima iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), što znači da su određeni problemi utvrđeni, ali da nisu rašireni, prenosi Hina. Zemljama EU-a, kako napominju, ponekad je bilo dopušteno da bez pružanja uvjerljivih razloga i dokaza smanje zahtjevnost ili opseg obveza koje su preuzele na temelju svojih planova za oporavak.
Pročitajte još:
Kad je riječ o uobičajenoj potrošnji proračunskih sredstava EU-a, revizori su utvrdili da su pogreške bile i značajne i raširene pa su sedmu godinu zaredom izrazili nepovoljno mišljenje o rashodima EU-a. Najviše stope pogreške zabilježene su kod financiranja u području kohezije, kojim se podupiru ulaganja u radna mjesta, rast i regionalni razvoj, te u području poljoprivrede i okoliša.
Stopa pogreške za rashode u području kohezije porasla je s 5,7 posto u 2024. na 6,6 posto 2025. dok je stopa pogreške za poljoprivredu i okoliš porasla s 2,6 posto na 3,9 posto. Najčešći problemi uključuju financiranje neprihvatljivih projekata ili troškova i nepoštovanje propisa o javnoj nabavi, istaknuli su revizori.
