Svjetski dug dosegnuo gotovo 353 bilijuna dolara

Svjetski dug dosegnuo je do kraja ožujka rekordnu razinu od gotovo 353 bilijuna dolara, a investitori signaliziraju odmak od američkih obveznica, pokazalo je izvješće Instituta za međunarodne financije (IIF).

Od početka ove godine raste međunarodna potražnja za japanskim i europskim državnim obveznicama, dok je potražnja za američkim obveznicama relativno stabilna.

“Ti trendovi djelomično odražavaju različite putanje duga, koje sve više utječu na odluke investitora o raspodjeli ulaganja. Prema trenutačnim političkim mjerama, očekuje se daljnji rast američkog udjela duga u BDP-u, a nedavne prognoze Kongresnog ureda za proračun (CBO) signaliziraju daljnje pogoršanje dugoročnih fiskalnih izgleda”, piše direktor IIF-a za svjetska tržišta i regulativu Emre Tiftik.

Nasuprot tome, udio duga eurozone i Japana u BDP-u trebao bi prema prognozama pratiti umjereniji put, čak i uz kontinuiranu fiskalnu ekspanziju, prenosi Hina. Tržište američkih korporativnih obveznica, s druge strane, i dalje je u procvatu, potaknuto izdanjima vezanima za umjetnu inteligenciju te snažnim priljevom novca iz inozemstva.

U prvom tromjesečju svjetski dug porastao je peti uzastopni kvartal, i to za više od 4,4 bilijuna dolara, odnosno najbržim tempom od sredine 2025. godine, pokazalo je IIF-ovo izvješće, a glavni motor bilo je američko zaduživanje.

“Rast američkog duga potaknulo je prije svega javno zaduživanje”, rekao je Tiftik.

S druge strane, u Kini je na početku godine znatno ubrzalo zaduživanje nefinancijskih korporativnih zajmoprimaca, prije svega kompanija u državnom vlasništvu, koje je bilo daleko snažnije od zaduživanja kineske vlade. Kad se isključe dva najveća svjetska gospodarstva, na razvijenim tržištima razina duga blago je umanjena, dok su tržišta u razvoju, uz iznimku Kine, bilježila umjeren rast razine duge na rekordnu razinu od 36,8 bilijuna dolara, potaknut javnim zaduživanjem.

Svjetski dug činio je u prvom tromjesečju 305 posto svjetske gospodarske proizvodnje, zadržavši se otprilike na istoj razini od 2023. godine. Međutim, udjeli duga u BDP-u pratili su sličan obrazac kao i razine duga, odnosno na razvijenim tržištima udjeli duga u BDP-u blago su padali, dok su u gospodarstvima u razvoju postojano rasli. Sveukupno je u prvom tromjesečju najveći rast udjela duga u BDP-u zabilježen u Norveškoj, Kuvajtu, Kini, Bahreinu i Saudijskoj Arabiji. U svakoj od navedenih zemalja udio duga prema BDP-u porastao je za preko 30 postotnih bodova, pokazalo je IIF-ovo izvješće.

Prema prognozama IIF-a, strukturni pritisci, uključujući starenje stanovništva, porast potrošnje na obranu, energetsku sigurnost i diversifikaciju, kibernetičku sigurnosti te porast kapitalne potrošnje vezane za umjetnu inteligenciju, dovest će do rasta razina državnog duga i duga kompanija na srednji i duži rok. Tiftik je upozorio da će nedavni sukob na Bliskom istoku zacijelo dodatno osnažiti neke od tih pritisaka.