Emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva EU-a padaju unatoč rastu

Pixabay.com
Smanjenje stakleničnih plinova, ilustracija Foto: Pixabay.com

U četvrtom tromjesečju 2023. emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva EU-a procijenjene su na 897 milijuna tona CO2-eq (CO2-eq), što je smanjenje od 4,0 posto u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. (935 milijuna tona CO2-eq). Bruto domaći proizvod (BDP) EU-a ostao je stabilan, bilježeći samo mali porast (0,2 posto u četvrtom tromjesečju 2023., u usporedbi s istim tromjesečjem 2022.).

Ova informacija proizlazi iz podataka o tromjesečnim procjenama emisija stakleničkih plinova po gospodarskoj djelatnosti koje je objavio Eurostat. Tromjesečne procjene emisija stakleničkih plinova nadopunjuju tromjesečne socioekonomske podatke, poput BDP-a ili zaposlenosti. Ovaj članak predstavlja pregršt nalaza iz detaljnijeg članka Statistics Explained o tromjesečnim emisijama stakleničkih plinova.

U četvrtom tromjesečju 2023. gospodarski sektori odgovorni za najveća smanjenja u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2022. bili su opskrba električnom energijom i plinom (-17,2 posto) i proizvodnja (-3,1 posto). Emisije iz kućanstava ostale su gotovo stabilne.

Pad emisija stakleničkih plinova u 22 zemlje EU

Procjenjuje se da su se u četvrtom tromjesečju 2023. emisije stakleničkih plinova smanjile u 22 zemlje EU-a u usporedbi s istim tromjesečjem 2022.

Najveća smanjenja stakleničkih plinova procjenjuju se za Estoniju (-23,0 posto), Bugarsku (-17,0 posto) i Finsku (-9,0 posto).

Od 22 članice EU za koje se procjenjuje da su smanjile svoje emisije, njih 10 bilježi i pad BDP-a (Estonija, Finska, Švedska, Njemačka, Austrija, Irska, Latvija, Litva, Nizozemska i Luksemburg). Mađarska je zadržala BDP na istoj razini uz smanjenje emisija.

Procjenjuje se da je ostalih 11 zemalja EU-a (Bugarska, Belgija, Češka, Danska, Italija, Španjolska, Francuska, Poljska, Portugal, Rumunjska i Hrvatska) uspjelo smanjiti emisije uz rast BDP-a.

Procjenjuje se povećanje emisija za Maltu (+7,7 posto), Sloveniju (+5,6 posto), Cipar (+2,3 posto), Slovačku (1,7 posto) i Grčku (+0,3 posto). Istovremeno, svih 5 bilježi rast BDP-a: Malta (+4,3 posto), Slovenija (+2,2 posto), Cipar (+2,1 posto), Slovačka (+2,2 posto) i Grčka (+1,1 posto).

6 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari