Europsko gospodarstvo zbog ekstremnih bi ljetnih vrućina ove godine moglo izgubiti 113 milijardi eura, pokazale su procjene njemačkog osiguravatelja Allianza. Visoke temperature smanjile su produktivnost radnika, proizvodnju i ukupnu gospodarsku aktivnost.
Najveći gubitak trebala bi zabilježiti Italija, čiji bi bruto domaći proizvod zbog posljedica vrućina mogao biti manji za 28 milijardi eura.
Na drugom je mjestu Njemačka s procijenjenim gubitkom od 25 milijardi eura, dok bi francuski BDP mogao biti umanjen za približno 20 milijardi eura.
Procjena uključuje smanjenu proizvodnju i slabiju gospodarsku aktivnost zbog pada produktivnosti, duljih stanki tijekom radnog vremena te češćih izostanaka zaposlenika u razdobljima ekstremno visokih temperatura.
Ukupan negativan utjecaj vrućina na europsko gospodarstvo trebao bi iznositi nešto manje od 0,5 posto projiciranog BDP-a u ovoj godini.
Procjene su izrađene u sklopu novog Allianzova alata za praćenje klimatskih rizika. Alat povezuje vremenske podatke i podatke o nastalim štetama s ekonomskim modelima kako bi procijenio učinak ekstremnih vremenskih pojava na gospodarsku aktivnost.
Toplinski valovi ne stvaraju samo izravne troškove u poljoprivredi, energetici i turizmu. Visoke temperature smanjuju fizičku i kognitivnu sposobnost radnika, povećavaju potrebe za hlađenjem te mogu usporiti proizvodnju, građevinske radove, promet i logistiku.
Gubitak pojedinačnog radnog dana može se činiti malenim, ali učinak postaje znatan kada ekstremne vrućine istodobno zahvate milijune zaposlenika i velik broj kompanija.
El Niño mogao bi donijeti još veće gubitke
Allianz je upozorio i na dodatne gospodarske rizike u 2027. godini povezane s prirodnim klimatskim fenomenom El Niño.
Ako El Niño i sljedeće godine donese iznimno visoke temperature, gospodarska aktivnost u 144 zemlje obuhvaćene istraživanjem mogla bi se smanjiti za ukupno 392 milijarde eura.
Najveće gubitke trebala bi pretrpjeti Kina, drugo najveće svjetsko gospodarstvo.
Allianz je odvojeno procijenio da je šteta od oluja, poplava i drugih prirodnih katastrofa u Njemačkoj tijekom posljednjih pet godina dosegnula približno 50 milijardi eura.
Prosječni godišnji gubici od prirodnih katastrofa u Njemačkoj bili su dvostruko veći nego u razdoblju od 2000. do 2019. godine. Na globalnoj razini porasli su 54 posto.
Pročitajte još:
„U Njemačkoj je šteta povezana s klimom posebno izražena”, rekao je voditelj Allianzova njemačkog poslovanja u segmentu osiguranja imovine Frank Sommerfeld.
Procjene pokazuju da se gospodarski troškovi klimatskih promjena sve manje mogu promatrati samo kroz izravnu štetu na zgradama, infrastrukturi i poljoprivredi. Sve veći dio gubitaka proizlazi iz slabije produktivnosti, prekida rada i smanjenja ukupne gospodarske aktivnosti.
