Da li otvoriti obrt ili društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)?

Image by Racool_studio on Freepik

Kada riješite pokrenuti vlastiti posao odluka o tome da li je bolje osnovati obrt ili društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ovisi o puno faktora. Ima dosta razloga za i protiv, ali u principu najviše ovisi o namjeri osnivača, njegovim mogućnostima i ambicijama.

Ako pojedinac želi istražiti da li njegov proizvod ima svoje tržište i nije siguran u svoju ideju onda je bolje odlučiti se za obrt jer ga je lakše i jeftinije osnovati, a i ugasiti. Jednostavnije je knjigovodstvo koje osnivač može i sam voditi, i nema drugih troškova. Postoje i minusi, a to je da osoba odgovara sa svojom imovinom, i na prihode plaća porez na dohodak, ne na dobit, i to u okviru svoje plaće, koji može biti jako visok, što znači da može biti i u razredu od 30 posto ako pređe razredni prag određen zakonom, i na to plaća još i prirez.

Ipak, ako osoba ima viziju, partnere i početni kapital s već dobro razrađenom idejom onda je bolje ići u osnivanje d.o.o. jer postoji više pravnih mogućnosti i sigurnosti za partnerske odnose. Odgovornost je prebačena na poduzeće, pa pojedinac ne odgovara svojom osobnom imovinom i lakše privuče investitore i partnere.

Obrtnici

Osnivanje: Obrtnici su samostalni poduzetnici, fizičke osobe koje za svoj obrt odgovaraju svojim kapitalom i osobnom imovinom i rade za osobnu korist. Uglavnom se osoba odluči za obrtništvo u situacijama ili kada naslijedi obrt od obitelji ili kada ima neku ideju koju želi unovčiti.

Odgovornost/ Upravljanje: Obrtnik je vlasnik poduzeća za čije osnivanje nije potreban ulog. Obrtnik može ujedno biti i direktor (menadžer) ili za tu funkciju menadžera vlasnik može ovlastiti nekoga od zaposlenika. Zakon koji regulira postupak otvaranja i ostala bitna pitanja o obrtu regulirana su Zakonom o obrtu (NN broj 143/2013, 127/2019, 41/2020). Otvaranje i zatvaranje obrta je jako jednostavno.

Oblici obrta: Postoje tri oblika obrta: Samostalni, vezani i povlašteni. Za slobodne obrte ne postoje preduvjeti za njegovo osnivanje dok za vezane treba ispit o stručnoj sposobnosti ili majstorski ispit. Povlašteni obrt smiju obavljati samo obrtnici koji imaju dopusnicu izdanu od nadležnih tijela.

Zatvaranje obrta: Zatvaranje je jednostavno kao i otvaranje i ne iziskuje velike materijalne troškove. Jedino je važno istaknuti da kod zatvaranja obrta se na dan zatvaranja svi izdaci i primci moraju knjižiti, i na taj dan se utvrđuje i PDV kao da su potraživanja naplaćena, a on se u zakonskom roku mora platiti državi.

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)

D.o.o. je trgovačko društvo koje je društvo kapitala, čiji kapital čine osnovni ulozi članova društva. Vrijednost uloga može biti različita. Jedno je od najčešćih društava u Hrvatskoj.

Osnivanje: društvo može osnovati jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba. Osnivanje se vrši ugovorom kod javnog bilježnika ili na posebnom obrascu u elektronskom ili fizičkom obliku. Elektronski oblik osnivanja je značajno jeftiniji nego javnobilježnički. U ugovoru o osnivanju moraju biti slijedeće činjenice: Ime i sjedište društva, osnovni kapital, članovi s njihovim punim adresama i njihovim osnovnim udjelima i poslovnim udjelima, odveze društva i članova. Ulozi mogu biti u novcu ili stvarima. Najniži temeljni kapital je 2.500 eura. Poslovni udjeli ne mogu se izražavati u vrijednosnim papirima.

Odgovornosti društva: članovi društva nemaju odgovornost svojim kapitalom prema vjerovnicima, nego jedinu odgovornost koju imaju je uplata svoga početnoga kapitala društvu. Vođenje knjigovodstva je dvojno.

Odnosu između članova društva i društva: članovi društva međusobno se mogu tužiti i troškove tužbe snosi društvo. Ako je tužba neosnovana društvo smije tražiti povrat štete od člana koji je tužio.
Upravljanje društvom: društvom upravlja direktor (poslovođa). Direktora može biti i više od jednoga. Nadzorno vijeće nije obavezno.

Prestanak društva: društvo prestaje zakonom određenim uvjetima koji mogu biti neki od slijedećih: ako je isteklo vrijeme na koje je unaprijed društvo određeno, izglasavanjem članova s barem s tročetvrtinskom većinom glasova, stečajem, ako sud utvrdi ništavnost kapitala, sudskom odlukom po zakonu, udruživanjem s drugim društvom, ako se osnovni kapital smanji ispod zakonskog minimuma.

3 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari