Čak 55 posto hrvatskih malih i srednjih tvrtki teško pronalazi radnu snagu

Novo istraživanje Eurobarometra otkriva da čak 46 posto europskih malih i srednjih tvrtki nailazi na poteškoće u pronalaženju radne snage s potrebnim vještinama.

Pritom je traženje zaposlenika koji nisu državljani Europske unije (EU) relativno ograničeno, pa tek 14 posto takvih tvrtki pokušava angažirati osobe iz trećih zemalja.

Dakle, otprilike jedno na sedam malih i srednjih poduzeća u EU pokušalo je zaposliti osobe koji nisu državljani zemalja članica, a među njima čak 54 posto tvrtki je proces zapošljavanja opisalo teškim.

Kao najveće zapreke istaknute su administrativne barijere te procedure vezane za imigracijski postupak. Te teškoće navelo je 31 posto tvrtki. Poteškoće u nalaženju pravih kandidata imalo je 25 posto tvrtki, a 24 posto njih je jezičnu barijeru vidjelo kao ključan problem.

Istraživanje pokazuje da velika većina tvrtki, odnosno između 85 i 90 posto, sama upravlja postupkom pronalaženja radnika iz trećih zemalja. Dosta je mala svijest među malim i srednjim tvrtkama o mogućim javnim alatima potpore za traženje radne snage u međunarodnom okružju, odnosno puno se više odlučuju za privatne agencije koje se time bave.

Prema ocjeni u anketi, unajmljivanje radne snage iz zemalja izvan EU-a moglo bi se unaprijediti financijskom potporom što smatra 31 posto tvrtki. Četvrtina ocjenuje da je potrebno više pravih informacija i smjernica oko čitavog postupka, 23 posto smatra da bi dobro došla pomoć u pronalaženju kandidata, 20 posto misli da bi im trebala potpora u integraciji radnika dok 18 posto priželjkuje veću pomoć u imigracijskom postupku i preseljenju.

Plataforma EU Talent Pool prva je takve vrste koja diljem EU-a olakšava međunarodno traženje novih zaposlenika, odnosno olakšava povezivanje ljudi iz trećih zemalja s upražnjenim radnim mjestima u EU u zanimanjima u kojima vlada manjak radne snage.

U Hrvatskoj je anketom bilo obuhvaćeno 500 malih i srednjih tvrtki.

Od toga 55 posto njih se izjasnilo da je bilo vrlo teško ili prilično teško pronaći radnike s traženim vještinama u protekle dvije godine.

Pritom čak 78 posto tvrtki nije pokušalo tražiti strane radnike za popunjavanje radnih mjesta, a 21 posto njih je tražilo nove zaposlenike u trećim zemljama što je udio veći no onaj na razini EU-a.

Među hrvatskim tvrtkama 64 posto je onih koje smatraju da je proces traženja adekvatne radne snage izvan EU-a bio težak. To je deset postotnih bodova više no stopa u čitavom EU-u.

No, očito je nešto bolja informiranost u Hrvatskoj nego na razini EU-a o potpori javnih servisa u pronalaženju stranih radnika. Naime, u Hrvatskoj 31 posto tvrtki kaže da su svjesni takvih mogućnosti dok ih je u cijelom EU-u tek 15 posto.

Nije nikakvo iznenađenje informacija da je u Hrvatskoj najviše radnika iz trećih zemalja traženo u sektoru pripremanja hrane i građevini. Na ta dva sektora otpalo je 49 posto pokušaja za angažiranjem osoba koje nisu državljani EU-a.

Polovica hrvatskih malih i srednjih tvrtki smatra da je dugotrajan administrativni proces te imigracijska procedura glavna zapreka pri zapošljavanju. Na drugom je mjestu jezična barijera za što se izjasnilo 28 posto tvrtki. Za teškoću u pronalaženju pravog kandidata kao najveću barijeru opredijelilo se 21 posto tvrtki dok ih 13 posto smatra da su visoki troškovi angažiranja strane radne snage ključni problem.

Na pitanje o vrsti pomoći koja bi im bila najpotrebnija, 38 posto tvrtki ističe potporu u pronalaženju i povezivanju s pravim kandidatima dok ih 35 posto priželjkuje veću financijsku potporu u obliku subvencija ili poreznih poticaja.