Azerbajdžan je u prvom tromjesečju ove godine povećao izvoz plina, a Europa je zadržala poziciju najvećeg odredišta za njegove isporuke, pokazuju podaci azerbajdžanskog ministarstva energetike.
U razdoblju od siječnja do ožujka stranim je kupcima isporučeno 6,5 milijardi kubičnih metara plina, što je 8,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Najveći dio isporuka ponovno je završio na europskom tržištu. Europski kupci preuzeli su tri milijarde kubičnih metara plina, jednako kao i na početku prošle godine, čime je Europa zadržala udio od 46 posto u ukupnom azerbajdžanskom izvozu plina.
Na drugom mjestu po obujmu isporuka bila je Turska, kojoj je u prvom kvartalu isporučeno 2,4 milijarde kubičnih metara plina, 4,3 posto više nego lani. U toj količini sadržano je i 1,5 milijardi kubika isporučenih preko Transanadolskog plinovoda TANAP, što predstavlja godišnji rast od 7,1 posto. Udio Turske u ukupnom izvozu dosegnuo je 37 posto.
Značajan rast bilježi i Gruzija, koja je uvezla 800 milijuna kubičnih metara azerbajdžanskog plina, 14,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Time je njezin udio u ukupnim isporukama dosegnuo 12 posto.
Izvoz u Siriju, koja je među novijim kupcima azerbajdžanskog plina, u prvom je tromjesečju iznosio 300 milijuna kubičnih metara, odnosno pet posto ukupnog izvoza. Azerbajdžan je isporuke plina toj zemlji počeo u drugoj polovici prošle godine.
Na godišnjoj razini, Azerbajdžan je lani izvezao ukupno 25,2 milijarde kubičnih metara plina, jednako kao i godinu ranije. Više od polovice te količine, odnosno 12,8 milijardi kubičnih metara, završilo je u Europi. Turska je prošle godine preuzela 9,6 milijardi kubika, Gruzija 2,3 milijarde, a Sirija 500 milijuna kubičnih metara.
Azerbajdžanski plin u Europu stiže iz polja Šah Deniz II u Kaspijskom moru preko Transjadranskog plinovoda, završnog dijela Južnog plinskog koridora. TAP se na grčko-turskoj granici nastavlja na TANAP, prolazi kroz Grčku i Albaniju, zatim ispod Jadranskog mora dolazi do juga Italije. Taj je plinovod otvoren krajem 2020. godine, s početnim kapacitetom od 10 milijardi kubičnih metara godišnje, a plan je da se do 2030. njegov kapacitet udvostruči.
Pročitajte još:
Azerbajdžan je do sada ugovore o isporuci plina sklopio sa 16 zemalja, među kojima je 13 europskih. Uz Hrvatsku, među kupcima su i Italija, Grčka, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Srbija, Slovenija, Slovačka, Sjeverna Makedonija, Njemačka, Ukrajina i Austrija.
Plan je da se godišnje isporuke Europi postupno povećaju na 15 teravatsati, odnosno oko 1,5 milijardi kubičnih metara, pri čemu su dugoročni ugovori s točno definiranim količinama već sklopljeni s Italijom, Grčkom, Bugarskom i njemačkom kompanijom SEFE. Ostali ugovori za sada ne preciziraju čvrste količine isporuka.
