Kako Europska unija (EU) odmiče prema zelenijoj ekonomiji potreba za ljudima koji mogu dizajnirati, instalirati ili održavati energetske pogone na obnovljive izvore ubrzano raste.
Analiza koju je predstavio Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) prepoznaje zanimanja koja postaju sve važnija u EU-u i ona uključuju inženjere, tehničare za instaliranje i održavanje te stručnjake za kibernetičku sigurnost.
Zanimljivo je da u svemu tome postoje i poslovi koji još uvijek nisu samostalno postali dijelom postojećih profesionalnih kategorizacija.
Podaci otkrivaju da 92 posto tvrtki u EU djeluje na smanjivanju ugljičnih emisija.
Dekarbonizacija je već široko na dnevnom redu europskog poslovnog sektora što potiče potražnju za novim ‘zelenim’ vještinama i zanimanjima.
Nadalje, 79 posto europskih kompanija vidi manjak radne snage kao zapreku za ulaganja. To se nedvojbeno odnosi i na zelenu tranziciju, odnosno manjak stručnjaka je jedna od najvećih zapreka ubrzanijoj zelenoj tranziciji.
U sklopu europskog okvira financiranja nalaze se zelene investicije čija se vrijednost mjeri stotinama milijardi eura i to svakako predstavlja motor za rast zaposlenosti, kao i za nastanak novih zanimanja kroz cijele dobavne lance za čistu tehnologiju.
Ono što je u analizi razvidno je da je nužno da izobrazba i obučavanje kadrova prati aktualne trendove, da se pomogne radnicima u svladavanju novih vještina te da se olakša pristup novim rastućim zanimanjima.
U tom smislu je izdvojeno nekoliko prioriteta u provođenju politika vezanih za zelenu tranziciju, a to uključuje moderniziranje strukovnog obrazovanja, promicanje prenosivih vještina kao što su kvalitetna komunikacija, timski rad ili sposobnost rješavanja problema, ciljane modele prekvalifikacije te potporu regionalnim strategijama za tranziciju.
U kontekstu promjene prioriteta i ulaganja u čistu tehnologiju analiza razdoblja između 2018. i 2023. godine pokazuje da je udio poslova koji se tiču solarnih panela i solarne energije općenito povećan s devet na 30 posto svih poslova vezanih za čistu tehnologiju.
U istom vremenu je udio poslova vezanih za dizalice topline povećan s 15 na 23 posto.
Potražnja za poslovima koji zahtijevaju ‘zelene vještine’ rasle dvostruko brže od ponude.
Ako se sadašnja situacija nastavi, u 2030. 20 posto poslova koji zahtijevaju vještine za zelenu tranziciju moglo bi u EU ostati nepopunjeno.
Zanimljivo je da je dio poslova koji su potrebni za primjenu čistih tehnologija sada klasificiran u kategoriju “poslovi koji nisu klasificirani u drugim kategorijama” ili u ono što se popularno naziva ‘ostalo’. To ne čudi jer je zadnji put taksonomija u tom kontekstu revidirana 2008. godine.
Pročitajte još:
Posao razvojnog inženjera se smatra jednim od ključnih zanimanja za zelenu tranziciju zato što oni prevode klimatske ciljeve u tehnički izvedive, učinkovite i skalabilne energetske sustave.
Naravno, uz već spomenutih nekoliko stručnih područja ne može se dovoljno naglasiti da u vremenu sve snažnije digitalizacije energetskih sustava stručnjaci za kibernetičku sigurnost također postaju nezaobilazan igrač.
