Manjak radne snage, u nekim sektorima istaknutiji, već je naširoko rasprostranjen problem u Europskoj uniji (EU), a inicijativa prema kojoj bi trebalo dati veći naglasak na stvarne vještine od formalnih diploma bi trebala pomoći da se bolje upare tvrtke s tražiteljima posla.
Europsko tržište rada prolazi kroz više tranzicijskih procesa. Dok zelena i digitalna tranzicija nude nove poslovne mogućnosti, smanjenje broja stanovnika u radnoj dobi doprinosi manjkovima u zdravstvenom sustavu, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, građevini ili turizmu.
Zaključak je Bruxellesa da bi u tako izazovnom okružju poslodavci mogli previdjeti stvarne vještine i ne prepoznati sposobne kandidate prevelikom usredotočenošću na formalne kvalifikacije.
Naime, puno je zahtjevnije prepoznati vještine koje se mogu primijeniti u različitim sektorima i na različitim poslovima iako su vrlo potrebne na današnjem tržištu rada kao što su vještina rješavanja problema, timski rad ili digitalna pismenost.
Zbog toga je Bruxelles odlučio više promicati pristup zapošljavanju temeljen na vještinama, odnosno poticati poslodavce i službe za zapošljavanje, kao što je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), da se više fokusiraju na ono što ljudi mogu napraviti umjesto pretežito na njihove kvalifikacije.
Način na koji bi se to moglo provesti ima više aspekata, a jedan je zajednički način definiranja vještina. Naime, sadašnje razlike u načinu na koji tražitelji posla, poslodavci i zavodi za zapošljavanje definiraju određene vještine otežavaju spajanje ljudi s poslovnim prilikama.
Osim toga, ljudska interpretacija je bitna. Umjetna inteligencija može pripomoći savjetniku za zapošljavanje, ali ga ne može zamijeniti.
Također treba ostvariti veću koordinaciju s poslodavcima kako bi se definiralo koje su vještine stvarno potrebne i tome prilagoditi proces pronalaženja i obučavanja ljudi.
Pritom je princip inkluzije iznimno bitan što znači da u pronalaženje osoba s vještinama treba uključiti sve tražitelje posla što se odnosi i na one s niskim kvalifikacijama, starije radnike te migrante.
Zavodi za zapošljavanje u različitim dijelovima Europe već su načinili pozitivan iskorak u nekim područjima, pa bi možda i HZZ tu mogao nešto naučiti i primijeniti.
Primjerice, u Belgiji, Luksemburgu i Švedskoj se koriste asistenti umjetne inteligencije koji su usmjereni na spajanje temeljem vještina, a ne temeljem klasifikacije poslova.
U Austriji se pokušava pomoći tražiteljima posla da znaju predstaviti svoje vještine i učiniti ih vidljivijima unatoč tome što nemaju formalne kvalifikacije.
Provode se i procesi prekvalifikacija ili usavršavanja kako bi se bolje odgovorilo na zahtjeve tržišta rada, a tu se mogu istaknuti primjeri Češke, Estonije i Hrvatske.
Pročitajte još:
Očito je veći naglasak na vještinama ključan za budući rad zavoda za zapošljavanje, a Europska komisija ističe da u tom smislu ima još dosta posla u usklađivanju nacionalnih sustava na EU razini, ulaganju u digitalnu infrastrukturu te jačanju veza između poslodavaca i obrazovnih ustanova.
“Budućnost u kojoj će jednako biti prepoznate kvalifikacije i vještine može stvoriti puno uključivije i otpornije tržište rada”, navode iz Bruxellesa.
Jedan odgovor
Odlično