Hrvatska uvodi dionice s višestrukim pravom glasa, čime domaće kompanije dobivaju mogućnost prikupiti novi kapital bez proporcionalnog gubitka upravljačke kontrole. Uz program PutNaTržište i najavljeni Hrvatski investicijski račun, riječ je o još jednom potezu kojim država pokušava povećati ulogu tržišta kapitala u financiranju hrvatskih poduzeća.
Izmjene Zakona o trgovačkim društvima predstavio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, a Hrvatska njima prenosi europsku direktivu o dionicama s višestrukim pravom glasa.
Novi model odstupa od načela „jedna dionica, jedan glas“, a najveći dopušteni omjer glasačkih prava bio bi 10:1. U praksi to znači da ekonomsko vlasništvo i kontrola nad kompanijom više ne moraju biti približno jednaki.
Vlasnik koji drži deset posto kapitala, ali čije dionice nose deset puta više glasova od običnih dionica, mogao bi imati 52,6 posto ukupnih glasačkih prava.
Takve strukture već godinama koriste neke od najpoznatijih tehnoloških kompanija. Meta ima dvije glavne klase dionica, pri čemu dionice klase B nose deset glasova, a klase A jedan. Mark Zuckerberg zbog toga zadržava većinsku glasačku kontrolu uz znatno manji ekonomski udio u kompaniji. Sličan model koristi i SpaceX, čije dionice klase B također nose deset glasova po dionici.
Za hrvatsko tržište to je važna promjena jer uklanja jedan od razloga zbog kojih vlasnici kompanija zaziru od izlaska na burzu ili ulaska novih investitora.
Prodaja novih dionica tradicionalno znači i smanjenje vlasničkog udjela i smanjenje utjecaja na upravljanje. Kod dionica s višestrukim pravom glasa ta dva učinka više nisu nužno jednaka. To je posebno relevantno za domaće kompanije koje žele financirati rast, akvizicije ili internacionalizaciju, ali pritom žele zadržati stratešku kontrolu.
Izmjene zato treba promatrati zajedno s drugim inicijativama koje bi trebale proširiti domaće tržište kapitala.
Program PutNaTržište usmjeren je na kompanije koje razmatraju financiranje putem burze, fondova privatnog i rizičnog kapitala ili drugih tržišnih izvora, dok bi Hrvatski investicijski račun trebao povećati bazu domaćih ulagatelja i kapital koji se usmjerava prema dionicama, obveznicama, fondovima i ETF-ovima.
Jedna mjera pokušava povećati broj kompanija koje traže kapital, druga broj investitora koji ga mogu ponuditi, a dionice s višestrukim pravom glasa smanjuju vlasnički trošak takvog financiranja za osnivače i postojeće vlasnike.
Time se postupno gradi okvir u kojem rast kompanija ne bi trebao ovisiti gotovo isključivo o bankovnim kreditima. Upravo je smanjenje oslanjanja na bankovno financiranje jedan od ciljeva izmjena koje je predstavio Habijan.
Takav model, međutim, mijenja i položaj manjinskih dioničara. Investitor može imati značajan udio u kapitalu, ali razmjerno malen utjecaj na upravljanje društvom. Zato prijedlog predviđa kvalificiranu većinu za uvođenje novih dionica, ograničenje omjera na 10:1 te vremenska i prijenosna ograničenja višestrukih prava glasa.
Višestruka glasačka prava prestajala bi pri prvom prijenosu takvih dionica, a njihova bi valjanost nakon uvrštenja ili početka trgovanja bila ograničena na deset godina, uz mogućnost produljenja.
Pročitajte još:
Drugi dio izmjena odnosi se na vlastite dionice. Društvima bi se omogućilo njihovo stjecanje i raspolaganje u okviru programa pružanja likvidnosti, pod nadzorom hanfe,
Ako se PutNaTržište, Hrvatski investicijski račun i nova pravila o glasačkim pravima promatraju zajedno, smjer je prilično jasan: povećati broj kompanija koje kapital traže na tržištu, povećati broj domaćih investitora i smanjiti prepreke vlasnicima koji pritom žele zadržati kontrolu nad kompanijama.
