Vlada RH: Božićni dodatak umirovljenicima od 80 eura, iz Proračuna izdvojeno 98,6 milijuna eura

Vlada Republike Hrvatske na sjednici je donijela odluku o isplati božićnog dodatka od 80 eura za sve umirovljenike u Hrvatskoj.

„Smatramo da je to u ovom trenutku itekako dobro i da ćemo tako poslati poruku solidarnosti da država brine o našim sugrađanima treće dobi. Šaljemo jedan pozitivan signal prema umirovljenicima“, rekao je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.

Jednokratni novčani dodatak, koji ne može biti predmet ovrhe, isplatit će se ovog mjeseca korisnicima mirovine ostvarene u Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju i korisnicima nacionalne naknade za starije osobe zatečenima u isplati za studeni 2024. godine.

Umirovljenika je u Hrvatskoj 1.228.000, a korisnika nacionalne naknade za starije osobe 17.500 te će se tako za provedbu ove odluke preraspodjelom sredstava planiranih u državnom proračunu za 2024. s pozicija ministarstava rada, obrane, unutarnjih poslova, poljoprivrede, prostornog uređenja, zaštite okoliša te zdravstva, osigurati 98.600.000 eura.

Vlada RH je dosad donijela devet odluka o jednokratnoj isplati dodatka umirovljenicima za što je iz državnog proračuna izdvojeno više od 612 milijuna eura, podsjetio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

“Naknada će biti isplaćena na način da nema limita, cenzusa, razreda, nego će ovaj dodatak od 80 eura biti isplaćen svim našim umirovljenicima”, rekao je ministar Piletić i istaknuo da je odluka rezultat dogovora s Maticom umirovljenika, Sindikatom umirovljenika i Hrvatskom strankom umirovljenika.

Izmjene poreznih zakona

Usvojen je i paket izmjena poreznih zakona, koje bi na snagu trebale stupiti početkom iduće godine, te su upućeni u saborsku proceduru, na drugo saborsko čitanje.

Državna tajnica u Ministarstvu financija RH, Tereza Rogić Lugarić, podsjetila je da će dosadašnji porez na kuće za odmor biti zamijenjen porezom na nekretnine. Prema prijedlogu, on bi iznosio od 0,6 do osam eura po metru četvornom, pri čemu jedinice lokalne samouprave same mogu određivati visinu tog poreza.

U odnosu na prvo čitanje, dodana je odredba prema kojoj se porez neće plaćati na nekretnine koje domaćinu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. Obveznikom poreza na nekretnine postaje i Republika Hrvatska, u skladu s propisanim kriterijima.

Općini i gradu na čijem se teritoriju nekretnina nalazi pripalo bi prema današnjem prijedlogu 80, a županiji 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.

U odnosu na prvo čitanje, promijenjeni su i prijedlozi raspona paušalnog poreza na dohodak tako da su predložene niže donje granice, pa sadašnji rasponi iznose za prvu zonu od 100 do 300, za drugu zonu 70 do 200, za treću zonu 30 do 150, za četvrtu i nultu 20 do 100 eura.

Što se tiče izmjena porezna na dohodak, predloženo je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura, a u skladu s time povećava se i osobni odbitak za uzdržavane i članove invalidnost, kao i iznos određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju s pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka. Podiže se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak, a smanjuju se i maksimalna visina niže i više stope s ciljem dodatnog rasterećenja dohotka. Tu nije bilo promjena u odnosu na prvo čitanje.

Kod poreza na dodanu vrijednost, podiže se prag za ulazak u sustav poreza s 40 na 60 tisuća eura. Tome se broj obveznika koji trenutačno moraju biti u sustavu poreza na dodanu vrijednost smanjuje za 14.200.

Što se tiče izmjena zakona o doprinosima, u odnosu na prvo čitanje redefinirana je postojeća olakšica za prvo zapošljavanje. Novu redefiniranu olakšicu mogu koristiti poslodavci za sve osobe, uključujući i mlade koje se prvi put zapošljavaju na neodređeno vrijeme.

Ostaje i dalje mjera umanjenja godišnjeg poreza na dohodak kod nesamostalnog rada fizičkim osobama i to do 25. godine života za 100 posto iznosa razmjernog dijela porezne obveze, a od 26. do 30. godine života umanjuje se za 50 posto.

Vlada smatra da je olakšica za sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme ključna za uključivanje mladih na tržište rada, a veže se u zadržavanje mjere povrata poreza po godišnjem obračunu poreza na dohodak za mlade do 30 godina.

Premijer Andrej Plenković rekao je da vlada želi kroz veće plaće jačati kreditnu sposobnost mladih, kako bi mogli biti u poziciji da rješavaju svoje stambeno pitanje, bilo kroz najam ili kupnju prve nekretnine.

“To je cijeli smisao cjelovitosti ovih mjera, porezne reforme i nacionalnog plana stambene politike”, rekao je premijer Plenković.