Veliki institucionalni ulagači ulažu milijarde dolara u privatne kreditne fondove, iskorištavajući prostor koji se otvorio nakon povlačenja dijela manjih, retail investitora iz tog tržišta.
Sjevernoamerički direktni pozajmljivački fondovi namijenjeni institucionalnim klijentima prikupili su najmanje 16 milijardi dolara u drugom tromjesečju, pokazuju podaci Preqina koje je analizirao Financial Times.
Riječ je o fondovima koji su dio šireg tržišta privatnog kreditiranja, izravno odobravaju prilagođene kredite kompanijama, bez banke kao posrednika.
Razdoblje od tri mjeseca do 25. lipnja bilo je drugo najjače tromjesečje u četiri godine za prikupljanje kapitala u takozvanim closed-end fondovima. To su fondovi koji kapital prikupljaju jednokratno i imaju ograničen rok trajanja.
Podaci pokazuju da veliki ulagači i dalje vjeruju u taj segment tržišta privatnih kredita, unatoč nekoliko većih neplaćanja obveza i zabrinutosti zbog prevelike izloženosti sektoru softvera.
David Colla, globalni voditelj kreditnih ulaganja u kanadskom mirovinskom fondu CPP Investments, rekao je da se retail novac povukao iz privatnog kreditnog fonda nakon što su manji ulagači prihvatili realnost nižih očekivanih prinosa na kredite odobrene 2021. i 2022. godine.
No dodao je da su prinosi i dalje solidni, a povlačenje retail ulagača ostavilo je prazninu koju sada popunjava institucionalni kapital.
Neki od najvećih svjetskih upravitelja alternativnom imovinom, uključujući Blackstone, Ares Management i HPS Investment Partners, koji je u vlasništvu BlackRocka, već razgovaraju s ulagačima o novim velikim fondovima.
Apollo Global je, prema izvoru upoznatom s procesom, za šest mjeseci ubrzao prikupljanje kapitala za svoj najnoviji matični pozajmljivački kreditni fond kako bi iskoristio snažnu potražnju. Fond je prošlog tjedna predstavljen potencijalnim ulagačima.
Ti fondovi još nisu zatvoreni pa nisu uključeni u Preqinove podatke za drugo tromjesečje.
Brad Marshall, jedan od voditelja Blackstoneova private credit fonda vrijednog 45 milijardi dolara, rekao je da mnogi ulagači očekuju rast prinosa, osobito ako odljevi iz fondova usmjerenih na retail klijente ograniče količinu kapitala koju ti fondovi mogu plasirati.
Prema njegovim riječima, razdoblja volatilnosti često su najbolji trenutak za ulaganje kapitala jer su ulagači oprezniji, strukture financiranja konzervativnije, a cijene povoljnije za kreditore.
To znači da zajmodavci mogu naplatiti širi spread, odnosno dodatnu kamatu iznad referentnih stopa.
Potražnja institucionalnih ulagača u suprotnosti je s odljevima iz fondova namijenjenih manjim investitorima i bogatim pojedincima. Private investment grupe, od Apolla do Morgan Stanleyja, ograničile su povlačenja iz takvih proizvoda nakon što su se u drugom tromjesečju suočile sa zahtjevima za isplatu većima od 22 milijarde dolara.
Jedan izvršni direktor iz sektora privatnog kreditiranja rekao je da institucionalni ulagači pristupaju direktnom pozajmljivanju znatno hladnije i analitičnije. Novi poslovi, kaže, imaju nešto nižu zaduženost, strože ugovorne uvjete i šire cijene.
Upravo to institucionalni ulagači vide kao znak da se tržište poboljšava, a ne pogoršava.
Među velikim ulagačima je i mirovinski fond američke savezne države Maine, koji je u veljači odobrio do 375 milijuna dolara ulaganja u najnoviji Blackstoneov direct lending fond.
Investicijsko tijelo savezne države New Jersey, koje upravlja jednim od najvećih mirovinskih planova u SAD-u, predložilo je ulaganje do 600 milijuna dolara u fondove kojima upravlja private credit specijalist Golub Capital.
Optimizam institucionalnih ulagača podupire snaga američkog gospodarstva, ali i mogućnost rasta kamatnih stopa ako američka središnja banka nastavi borbu protiv inflacije. Više kamatne stope povećavaju prinose na private debt, jer se velik dio tih kredita odobrava uz promjenjivu kamatnu stopu.
John Zito, supredsjednik Apollo Asset Managementa, rekao je da institucionalni ulagači žele još veći udio u private creditu.
“Kada vide naslove, kažu: odlično, to će stvoriti dodatni spread za ulaganje kapitala”, rekao je Zito.
Tzv. “private credit tržište” tako ulazi u novu fazu. Nakon razdoblja u kojem je industrija snažno gurala proizvode prema manjim ulagačima, sada se težište ponovno pomiče prema velikim mirovinskim fondovima, osiguravateljima i institucionalnim investitorima.
Pročitajte još:
Za njih povlačenje retail kapitala nije nužno znak za uzbunu, nego prilika. Manje kapitala u sustavu može značiti bolje uvjete za one koji ostaju: veće prinose, strože zaštitne klauzule i kvalitetnije strukture financiranja.
No za tržište u cjelini to otvara i pitanje rizika. Private credit je izrastao u jedan od najbrže rastućih dijelova financijskog sustava upravo zato što se velik dio kreditiranja preselio iz banaka u manje transparentne privatne fondove. Ako veliki institucionalni kapital sada dodatno popuni prostor koji su napustili mali ulagači, regulatorna pitanja oko likvidnosti, vrednovanja i koncentracije rizika vjerojatno će postati još važnija.
