Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima, kojim se uvode stroža pravila za kreditiranje građana, jača zaštita potrošača i proširuje nadzor nad pružateljima kreditnih usluga.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da se prijedlogom objedinjuju postojeći zakoni o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju u jedan zakonski akt.
Istodobno se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi europska direktiva CCD 2, kojom se na razini Europske unije reformiraju pravila potrošačkog kreditiranja.
Jedna od najvažnijih promjena je širenje područja primjene zakona na kreditne proizvode koji su dosad bili slabije regulirani, a mogu biti rizični za potrošače.
U zakon se tako uključuju i ugovori o dopuštenom prekoračenju, ugovori o kreditu bez kamata i naknada te krediti koji se moraju otplatiti u roku od tri mjeseca, a koji su prema važećem zakonu bili izuzeti iz područja primjene.
To znači da će, primjerice, teleoperateri koji građanima nude uređaje na rate morati biti licencirani vjerovnici. Morat će provoditi i procjenu kreditne sposobnosti potrošača, što bi trebalo spriječiti prekomjerno i neodrživo zaduživanje.
Ukida se i dosadašnja gornja granica iznosa kredita od 132.722,81 eura. Time se osigurava ista razina zaštite potrošača neovisno o visini zaduženja.
Prijedlog zakona uvodi strože zahtjeve za oglašavanje i marketing kreditnih proizvoda. Cilj je spriječiti agresivno ili nejasno oglašavanje koje potrošače može navesti na donošenje financijskih odluka bez razumijevanja stvarnog troška kredita.
Propisuje se i obvezno standardizirano i pravodobno predugovorno informiranje. Potrošači bi prije sklapanja ugovora morali dobiti jasnije informacije o troškovima, uvjetima i obvezama koje preuzimaju.
Dodatno se pooštravaju kriteriji procjene kreditne sposobnosti. Vlada navodi da je cilj spriječiti neodrživo zaduživanje i povećati razinu informiranosti građana prije ulaska u kreditni odnos.
Kod prijevremene otplate kredita propisuje se da potrošač ima pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita za preostalo razdoblje trajanja ugovora.
To se ne odnosi samo na kamate, nego i na troškove naplaćene pri odobravanju kredita. Vjerovnik će imati pravo na naknadu za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom.
No postoje iznimke. Vjerovnik neće imati pravo na naknadu u slučajevima dopuštenog prekoračenja, kada kredit nije ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu ili kada se otplata provodi temeljem ugovora o osiguranju.
Zakon dodatno uređuje i prešutno prekoračenje na tekućem računu. Time se pravila usklađuju s Memorandumom iz 2022. godine između Vlade, Hrvatske narodne banke i 13 poslovnih banaka.
Prema prijedlogu, najviši dopušteni iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja neće moći premašivati iznos prosječnog redovnog mjesečnog priljeva na tekućem računu potrošača.
Značajno prešutno prihvaćeno prekoračenje bit će iznos koji odgovara polovici tog maksimalnog iznosa.
Uvodi se i centralizirani sustav licenciranja i nadzora. Svi vjerovnici i kreditni posrednici morat će ishoditi odobrenje Hrvatske narodne banke te će biti pod njezinim stalnim i specijaliziranim nadzorom.
Iznimka su, primjerice, leasing društva, osiguravajuća društva i mirovinska društva, koja nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
Ako HNB u nadzoru utvrdi da kreditne usluge pružaju osobe bez propisanog odobrenja, morat će o tome bez odgode obavijestiti državno odvjetništvo.
Novi zakon uvodi i savjetovanje o dugu kao dodatni mehanizam zaštite potrošača. Tu će uslugu pružati FINA, uz mogućnost uključivanja i drugih dionika.
Pročitajte još:
Za građane je ključna poruka da se nova pravila ne odnose samo na klasične bankovne kredite. Pod stroži režim ulaze i proizvodi koji u svakodnevnom životu često izgledaju kao jednostavna kupnja na rate, dopušteno prekoračenje ili kratkoročno financiranje, ali za potrošača mogu značiti stvarnu kreditnu obvezu.
Zakon bi trebao stupiti na snagu 20. studenoga ove godine.
Jedan odgovor
Ne smiju se iskorištavati ljudi