Hrvatskoj 109 milijuna eura Modernizacijskog fonda za geotermalna ulaganja

Europska komisija i Europska investicijska banka (EIB) dodjeljuju 2,5 milijardi eura iz Modernizacijskog fonda kao potporu provedbi 51 energetskog projekta u 11 zemalja članica Europske unije (EU) među kojima je i Hrvatska.

Ti se projekti financiraju od prihoda koji dolaze iz europskog sustava trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS) i od siječnja 2021. ukupno financiranje iz Modernizacijskog fonda ovime doseže 23,2 milijarde eura.

U ovom krugu financiranja najviše sredstava odlazi u Rumunjsku, a iznos je 636,9 milijuna eura. Mađarska je druga s 552,3 milijuna eura, a na trećem je mjestu Češka s 516,8 milijuna eura.

Grčka dobiva 233,9 milijuna eura, Poljska 180 milijuna te Litva 169 milijuna eura.

Nakon njih je Hrvatska u koju dolazi 109 milijuna eura.

Ostale četiri zemlje korisnice su Portugal s 81,4 milijuna eura, Estonija koja dobiva 44,8 milijuna, Latvija sa 40 milijuna te Slovenija kojoj će biti isplaćeno 20,2 milijuna eura.

Cilj ulaganja je osuvremenjivanje energetskih sustava kroz poboljšanje energetske učinkovitosti u sektorima energetike, industrije i prometa te potpora smanjenju stakleničkih emisija.

Modernizacijski fond podupire zemlje članice s nižom razinom prihoda kako bi ostvarile klimatske ciljeve i te bile uspješnije u energetskoj tranziciji.

Istodobno se doprinosi konkurentnosti europske industrije jačanjem proizvodnje i skladištenja energije iz obnovljivih izvora, poticanjem inovacija i smanjenjem uvoza fosilnih goriva.

U Hrvatskoj će se poduprijeti ulaganje u geotermalnu energiju u svrhu usluge grijanja na lokalnoj razini.

Među projektima u drugim zemljama nalaze se dekarbonizacija proizvodnje toplinske energije u Češkoj, zamjena dizelskih trolejbusa električnim u Estoniji, poboljšanje proizvodnih procesa uz uštedu energije u industrijskim postrojenjima u Grčkoj, digitalizacija elektroenergetske mreže u Mađarskoj, zamjena dizelskih autobusa električnim i instaliranje potrebnih punionica u Latviji, dekarbonizacija industrije u Litvi, skladištenje termalne energije i poboljšanje energetske učinkovitosti u stambenim zgradama u Poljskoj, programi energetske učinkovitosti javnih zgrada u Portugalu, razvoj baterijskih sustava u Rumunjskoj te modernizacija prijenosne mreže i jačanje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te njezino skladištenje u Sloveniji.

Modernizacijski fond se odnosi na zemlje koje su u razdoblju između 2016. i 2018. imale bruto društveni dohodak po glavni stanovnika ispod 75 posto prosjeka EU-a.

Zemlje korisnice novaca iz fonda su uz navedenih 11 još i Slovačka te Bugarska.

Idući rok za sve te zemlje da podnesu prijedloge za nove projekte je 11. kolovoza ove godine kada je riječ o neprioritetnim projektima dok je to 8. rujna za prioritetne prijedloge.

Prioritetna se ulaganja usredotočuju na moderniziranje energetskih sustava, smanjenje emisija stakleničkih plinova u energetskom sektoru, industriji i transportu te promicanje energetske učinkovitosti. Svi ostali prijedlozi se smatraju neprioritetnima.