Od 1. srpnja 2026. u Hrvatskoj i cijeloj Europskoj uniji završilo je prijelazno razdoblje za primjenu Uredbe o tržištima kriptoimovine, poznate kao MiCA. Time je završeno razdoblje u kojem su određena društva mogla pružati kriptousluge bez pune kriptolicence.
Kriptousluge sada u Hrvatskoj i Europskoj uniji mogu pružati samo društva koja su dobila odobrenje u skladu s MiCA uredbom. Riječ je o pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom, odnosno CASP-ovima.
Hanfa upozorava korisnike da budu posebno oprezni pri poslovanju s platformama koje nisu upisane u službene registre. Građani koji koriste društva bez odobrenja riskiraju gubitak sredstava ili mogućnost prijevare.
Prije trgovanja ili prijenosa novca i kriptoimovine, korisnici bi trebali provjeriti točan naziv društva s kojim posluju i nalazi li se ono u Hanfinim registrima.
Ako na internetskoj stranici platforme nije jasno navedena pravna osoba koja njome upravlja, to može biti znak da se usluge pružaju neovlašteno ili da je riječ o prijevari. Hanfa u takvim slučajevima preporučuje građanima da ne ulaze u poslovni odnos s takvim društvima.
Kriptousluge u Hrvatskoj mogu pružati tri skupine subjekata. Prva su hrvatska društva kojima je Hanfa izdala odobrenje za pružanje kriptousluga i koja su upisana u Hanfin registar društava ovlaštenih za usluge povezane s kriptoimovinom.
Druga su društva iz drugih država članica Europske unije koja su dobila odobrenje svojih nacionalnih regulatora i koja su notificirala pružanje usluga hrvatskim građanima. Ona su pod nadzorom regulatora iz matične države članice EU-a, a nalaze se na Hanfinom popisu notificiranih društava.
Treća skupina su određene financijske institucije koje su već pod nadzorom Hanfe ili Hrvatske narodne banke, ako iskažu interes za pružanje kriptousluga i prođu propisani postupak notifikacije.
Tijekom prijelaznog razdoblja 17 pružatelja usluga virtualne imovine, odnosno VASP-ova, bilo je upisano u Hanfin registar. Pet ih je na vrijeme pokrenulo postupak licenciranja, dobilo kriptolicencu i upisano je u registar CASP-ova.
Ta društva mogu nastaviti pružati kriptousluge i nakon 1. srpnja 2026., na neodređeno vrijeme.
U Hrvatskoj je pet društava ishodilo Hanfinu kriptolicencu, ali su četiri zasad upisana u službeni registar: Bitblock, Digital Assets, Electrocoin i White Tech. Peto društvo, IN Kapital, dobilo je odobrenje Hanfe, ali čeka dovršetak upisa djelatnosti u Sudski registar prije početka pružanja kriptousluga.
VASP-ovi koji nisu dobili kriptolicencu nakon završetka prijelaznog razdoblja više ne smiju pružati kriptousluge. Hanfa prati njihove aktivnosti vezane uz prestanak pružanja usluga, osobito jesu li uspostavili plan za uredan izlazak, obavijestili klijente i osigurali povrat imovine ako su je držali.
Takva društva trebala su klijente obavijestiti da prestaju pružati kriptousluge. Ako su držala novčana sredstva ili kriptoimovinu klijenata, morala su ih vratiti prema uputama korisnika.
Hanfa ističe da društva koja sada nemaju licencu i dalje mogu u bilo kojem trenutku pokrenuti postupak licenciranja. Kriptousluge će, međutim, smjeti pružati tek nakon što dobiju odobrenje.
Kriptousluge obuhvaćaju usluge povezane s kriptoimovinom, primjerice bitcoinom, etherom ili stablecoinima poput USDC-a. Najčešće usluge za hrvatske građane uključuju posredovanje u kupoprodaji kriptoimovine, mjenjačke usluge i skrbništvo nad kriptoimovinom.
Skrbništvo znači da licencirano društvo umjesto klijenta čuva sredstva za pristup kriptoimovini, odnosno privatne ključeve.
Ostale kriptousluge uključuju zaprimanje i prijenos naloga za kriptoimovinu, savjetovanje, upravljanje portfeljem kriptoimovine i upravljanje platformom za trgovanje.
Ne pružaju sva licencirana društva sve kriptousluge. U Hanfinim registrima za svako društvo navedeno je koje usluge smije pružati.
Da bi pravna osoba dobila Hanfinu kriptolicencu, mora ispuniti niz uvjeta. Među njima su primjerenost članova uprave i vlasnika, dovoljna visina kapitala, uspostavljene interne kontrole, organizacijska struktura, mehanizmi za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te upravljanje informatičkim i sigurnosnim rizicima.
Dobivanje licence nije automatsko. Cilj postupka je provjeriti može li društvo sigurno pružati usluge koje uključuju raspolaganje imovinom klijenata.
Nakon dobivanja licence društvo postaje CASP, upisuje se u Hanfin registar i ulazi pod nadzor Hanfe za cjelokupno poslovanje povezano s kriptoimovinom. To je bitna promjena u odnosu na raniji režim, u kojem su VASP-ovi bili nadzirani prvenstveno u dijelu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Na uredan prestanak pružanja usluga pozvala je i ESMA, europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala. ESMA i nacionalni regulatori upozoravaju da klijenti društava bez kriptolicence ne ostvaruju zaštitu predviđenu MiCA uredbom, uključujući zaštitu imovine klijenata.
Korisnici koji koriste kriptousluge u EU-u trebali bi provjeriti je li njihov pružatelj usluga ovlašten prema MiCA-i u ESMA-inu registru. Ako nije, trebali bi odmah razmotriti prijenos kriptoimovine na licenciranog pružatelja usluga ili u vlastiti novčanik.
U slučaju poteškoća, klijenti bi se najprije trebali obratiti svojem pružatelju usluga.
Društva koja nisu dobila licencu moraju jasno, pravodobno i kontinuirano komunicirati s korisnicima o mjerama za zaštitu njihove imovine i planovima prestanka pružanja usluga. To uključuje rokove za prijenos, zatvaranje ili realokaciju pozicija.
Pročitajte još:
Za hrvatske građane najvažnija poruka je jednostavna: prije ulaganja, trgovanja ili prijenosa kriptoimovine treba provjeriti je li platforma licencirana.
Kriptotržište ulazi u novu fazu regulacije u kojoj više nije dovoljno da platforma bude tehnički dostupna ili popularna. Nakon završetka prijelaznog razdoblja, ključno pitanje postaje ima li pravo legalno pružati usluge hrvatskim korisnicima.
