Pročitajte još:
Srednja i istočna Europa i dalje će biti jedna od otpornijih europskih regija po gospodarskom rastu, unatoč fiskalnim izazovima, inflacijskim pritiscima i geopolitičkoj neizvjesnosti, pokazuje najnovije kvartalno izvješće UniCredita.
U većini zemalja regije očekuje se rast BDP-a od dva do tri posto tijekom 2026. godine, ponajprije zahvaljujući domaćoj potražnji, korištenju sredstava iz fondova Europske unije i smanjenju energetskih rizika.
UniCredit navodi da je otvaranje Hormuškog tjesnaca smanjilo jedan od najvećih negativnih rizika za gospodarske izglede regije, jer je ublažilo zabrinutost oko mogućih poremećaja u opskrbi energentima i novih inflacijskih pritisaka.
Od 2027. godine dodatni poticaj regiji mogli bi dati njemački fiskalni poticaji i povećana izdvajanja za obranu, što bi trebalo poduprijeti izvoz srednje i istočne Europe.
Viši makroekonomist UniCredita za srednju i istočnu Europu Mauro Giorgio Marrano rekao je da regija i dalje pokazuje iznimnu otpornost.
“Unatoč fiskalnoj prilagodbi, geopolitičkoj neizvjesnosti i strukturnim izazovima u prerađivačkoj industriji, domaća potražnja ostaje snažan pokretač gospodarskog rasta”, rekao je Marrano.
Dodao je da regija ulazi u fazu u kojoj će u najboljoj poziciji biti zemlje koje uspiju uskladiti fiskalnu konsolidaciju s ulaganjima i reformama usmjerenima na jačanje konkurentnosti.
Hrvatska ostaje iznad dva posto rasta
Za Hrvatsku UniCredit očekuje usporavanje, ali ne i prekid solidnog rasta.
Glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec, koji je sudjelovao u izradi izvješća, istaknuo je da je hrvatsko gospodarstvo proteklih godina bilo među najbrže rastućima u Europskoj uniji.
Prema standardu kupovne moći, razina razvijenosti Hrvatske dosegnula je gotovo 80 posto prosjeka EU-a.
Rast je proteklih godina bio rezultat snažne domaće potražnje i investicijske aktivnosti, koju su dodatno poticali priljev i korištenje sredstava iz fondova Europske unije.
No ti bi poticaji u ovoj i sljedećoj godini trebali oslabjeti.
“S obzirom na to da očekujemo da ti poticaji oslabe u ovoj i sljedećoj godini, a postupno porastu poticaji vanjske potražnje od 2027., rast hrvatskog gospodarstva će usporiti, ali i nadalje sa solidnim stopama rasta od 2,5 posto u ovoj i 2,3 posto u sljedećoj godini”, rekao je Dolenec.
Dodao je da se istodobno očekuje normalizacija inflacije prema razinama ispod tri posto u sljedećoj godini.
Za Hrvatsku je to važna poruka jer pokazuje da se gospodarstvo postupno udaljava od faze vrlo snažnog rasta potaknutog oporavkom, turizmom, državnom potrošnjom i EU fondovima.
Sljedeća faza bit će zahtjevnija. Rast bi i dalje trebao ostati pozitivan, ali će sve više ovisiti o produktivnosti, izvozu, investicijama i sposobnosti da se iskoriste vanjski poticaji, osobito iz Njemačke i drugih ključnih europskih tržišta.
Poljska i Srbija među jačima, Rumunjska i Slovačka slabije
UniCreditovo izvješće pokazuje i velike razlike među zemljama regije.
Poljska bi trebala ostati jedno od najuspješnijih gospodarstava, uz rast BDP-a od tri posto i u 2026. i u 2027. godini, potaknut otpornom domaćom potražnjom.
Bugarskoj se za 2026. prognozira rast od 2,9 posto.
Srbija bi, prema izvješću, trebala ubrzati rast na 2,9 posto u 2026. i 3,5 posto u 2027. godini.
Mađarska bi se trebala postupno oporavljati, uz rast od 1,3 posto u 2026. i 2,5 posto u 2027., kako se budu oporavljale investicije.
Rumunjska i Slovačka kratkoročno bi trebale ostvariti slabije rezultate jer fiskalna konsolidacija opterećuje gospodarsku aktivnost.
Za Rumunjsku se očekuje rast BDP-a od samo 0,2 posto u 2026., prije oporavka na 2,3 posto u 2027. godini.
Inflacija se smiruje, ali ostaje rizik
Inflacija je i dalje jedan od glavnih izazova za srednju i istočnu Europu.
UniCredit navodi da inflaciju u regiji podižu bazni učinci, povećanja poreza i šokovi cijena energije.
Ipak, očekuje se da će niže cijene energije poboljšati izglede te da će se inflacija do kraja 2027. vratiti unutar ciljnih raspona središnjih banaka u zemljama regije koje nisu u europodručju.
Za Rumunjsku se predviđa da bi inflacija mogla snažno pasti već od sredine 2026., uz dodatno smanjenje u drugoj polovici 2027. zbog slabije potrošačke potražnje i slabljenja učinka energetskog šoka.
U Poljskoj bi se inflacija nakon privremenog rasta do kraja godine mogla vratiti blizu 3,5 posto, a tijekom 2027. dodatno usporiti prema ciljanoj razini od 2,5 posto.
U Mađarskoj bi se inflacija, nakon privremenog porasta početkom 2027., trebala postupno približiti ciljanoj razini od tri posto.
Za Češku se očekuje stabilizacija inflacije blizu 2,8 posto do kraja 2027. godine.
Strateška analitičarka UniCredita za valute država srednje i istočne Europe Eszter Gárgyán rekla je da postupno poboljšanje inflacijskih izgleda stvara povoljnije okruženje za financijska tržišta, valute i investicijske odluke.
“Iako će se ublažavanje monetarne politike razlikovati među zemljama, poduzeća i investitori trebali bi imati koristi od veće makroekonomske stabilnosti i pada inflacije u srednjem roku”, rekla je Gárgyán.
Deficiti ostaju problem, ali prilike postoje
Vlade u regiji i dalje se suočavaju s teškim zadatkom smanjenja proračunskih deficita, a da pritom ne zakoče gospodarski rast.
Prema UniCreditu, visoka potrošnja na energetske potpore i obranu zadržat će fiskalne deficite na povišenim razinama tijekom 2026., prije nego što godinu kasnije započne postupna stabilizacija.
Novi šokovi cijena energije ili slabiji rast povećali bi rizik pritiska na kreditni rejting zemalja s višim proračunskim deficitima.
Za poduzeća u regiji, međutim, izvješće ne vidi samo rizike nego i prilike.
Snažna potrošnja kućanstava trebala bi nastaviti podupirati maloprodaju, robu široke potrošnje i usluge.
Bolje korištenje sredstava iz fondova Europske unije trebalo bi potaknuti infrastrukturne projekte i investicijsku aktivnost.
Proizvođači bi mogli imati koristi od jače njemačke potražnje, iako konkurentnost, restrukturiranje automobilske industrije i manjak radne snage ostaju ozbiljni strukturni izazovi.
Za kućanstva bi otporno tržište rada, rast plaća i postupno usporavanje inflacije trebali poboljšati kupovnu moć u većem dijelu regije.
Kako se inflacija bude približavala ciljevima središnjih banaka, a kamatne stope postupno počele padati, očekuje se i poboljšanje uvjeta financiranja stambenih i potrošačkih kredita.
Za Hrvatsku to znači da gospodarski rast ulazi u mirniju, ali osjetljiviju fazu.
Nakon nekoliko godina snažnog rasta, prostor za jednostavne poticaje se sužava. EU fondovi i domaća potražnja više neće biti dovoljni sami za sebe.
Pročitajte još:
Ključno će biti može li gospodarstvo povećati produktivnost, privući ulaganja, zadržati radnu snagu i iskoristiti oporavak vanjske potražnje.
UniCreditova prognoza zato nije pesimistična, ali jest upozoravajuća: Hrvatska i regija i dalje rastu, no iduća faza rasta tražit će više reformi, više konkurentnosti i manje oslanjanja na kratkoročne poticaje.
