Nezaposlenost u Hrvatskoj pala na najnižu razinu otkako se vodi evidencija

Krajem lipnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bile su registrirane 59.423 nezaposlene osobe, što je najmanje otkako se vodi evidencija, pokazuju podaci HZZ-a.

U odnosu na lipanj prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 10.613 osoba, odnosno 15,2 posto.

Pad je zabilježen i na mjesečnoj razini. U odnosu na svibanj ove godine, broj nezaposlenih smanjen je za 1.875 osoba ili 3,1 posto.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutačno je na Zavodu registrirano 60.609 nezaposlenih osoba, dok je oglašeno 15.956 slobodnih radnih mjesta.

Podaci potvrđuju nastavak snažnog pritiska na tržištu rada, na kojem nezaposlenost pada na povijesno niske razine, dok poslodavci i dalje traže radnike, osobito u sezonskim djelatnostima.

Tijekom lipnja u evidenciju nezaposlenih prijavljene su 9.632 nove osobe, što je 0,9 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Najveći dio novoprijavljenih, njih 7.301 ili 75,8 posto, došao je iz radnog odnosa. Iz redovitog školovanja u evidenciju je ušlo 727 osoba, a iz neaktivnosti 1.604 osobe.

Istodobno je iz evidencije nezaposlenih izašlo 11.507 osoba, što je 10,9 posto manje nego u lipnju prošle godine.

Od toga je zaposleno 7.339 osoba. Najveći dio, njih 6.660 ili 90,7 posto, zaposlen je na temelju zasnivanja radnog odnosa, dok je 679 osoba zaposleno kroz druge poslovne aktivnosti.

Najviše se zapošljava u turizmu i trgovini

Sezonska struktura zapošljavanja jasno se vidi u djelatnostima u kojima je tijekom lipnja zabilježeno najviše novih radnih odnosa.

Najviše osoba zaposleno je u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane, njih 1.472, što čini 22,1 posto ukupnog evidentiranog zapošljavanja na temelju radnog odnosa.

Slijedi trgovina na veliko i malo, u kojoj je zaposleno 1.132 ljudi ili 17 posto, te prerađivačka industrija sa 785 zaposlenih, odnosno 11,8 posto.

Takvi podaci pokazuju da se lipanjski pad nezaposlenosti snažno oslanja na turističku sezonu, ali i na potražnju u trgovini i industriji.

U lipnju je 4.168 osoba brisano iz evidencije zbog ostalih razloga, uključujući izlazak iz radne snage, umirovljenje, uključivanje u redovito školovanje, nepridržavanje zakonskih odredbi, neraspoloživost za rad ili osobnu odjavu s evidencije.

Po županijama, u zapošljavanju su predvodile Splitsko-dalmatinska županija, Osječko-baranjska županija i Grad Zagreb.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji zaposleno je 1.129 osoba, što je 17 posto ukupnog broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa.

Slijede Osječko-baranjska županija sa 686 zaposlenih ili 10,3 posto te Grad Zagreb sa 664 zaposlene osobe ili 10 posto.

Splitsko-dalmatinska županija istodobno ima i najviše registriranih nezaposlenih osoba, njih 8.666, odnosno 14,6 posto ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj.

Slijede Grad Zagreb s 8.381 nezaposlenom osobom i Osječko-baranjska županija sa 7.942 nezaposlene osobe.

Najmanje nezaposlenih registrirano je u Ličko-senjskoj županiji, 617 osoba. Novčanu naknadu u lipnju je koristilo 16.013 osoba, odnosno 26,9 posto ukupnog broja nezaposlenih. Broj korisnika novčane naknade smanjen je za 434 osobe ili 2,6 posto u odnosu na lipanj prošle godine.

Preko usluga HZZ-a u lipnju je oglašeno 9.468 radnih mjesta, kroz koja su poslodavci iskazali potrebu za 18.218 radnika. Broj traženih radnika bio je 6,4 posto manji nego u istom mjesecu prošle godine.

To je važan signal jer pokazuje da nezaposlenost i dalje pada, ali se istodobno smanjuje i broj iskazanih potreba za radnicima.

Tržište rada zato ulazi u novu fazu. Hrvatska više nema problem visoke nezaposlenosti kakav je imala desetljećima, nego problem manjka raspoložive radne snage, sezonske ovisnosti i sve težeg popunjavanja radnih mjesta u sektorima koji najviše ovise o ljudskom radu.

Za poslodavce to znači nastavak borbe za radnike, a za državu pitanje kako uskladiti rekordno nisku nezaposlenost, uvoz strane radne snage, produktivnost i kvalitetu radnih mjesta.