Pad dozvola najavljuje žešću borbu građevinara za poslove nakon NPOO-a

Hrvatsko građevinarstvo približava se završetku snažnog investicijskog ciklusa potaknutog europskim novcem uz prve jasne znakove usporavanja buduće aktivnosti. U prvih šest mjeseci ove godine izdane su 5.083 građevinske dozvole, 14,3 posto manje nego u istom razdoblju 2025., pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Izdanim dozvolama predviđeni su radovi vrijedni 3,358 milijardi eura. Od toga se 2,462 milijarde odnose na zgrade, a 895,6 milijuna eura na ostale građevine, među kojima su ceste, pruge, mostovi, cjevovodi, brane i sportski tereni.

Broj dozvola za zgrade u prvom je polugodištu pao 12,3 posto, a predviđena vrijednost tih radova smanjena je 12,8 posto. Za ostale građevine izdano je čak 28,9 posto manje dozvola, ali je njihova vrijednost porasla 41,1 posto. To upućuje na koncentraciju investicija u manjem broju velikih infrastrukturnih projekata, koji vrijednošću ublažavaju pad aktivnosti u zgradarstvu.

Usporava i stanogradnja. Prema dozvolama izdanima od početka siječnja do kraja lipnja predviđena je gradnja 8.902 stana, 14,6 posto manje nego godinu prije.

NPOO iza sebe ostavlja prazninu u financiranju investicija

Slična slika vidljiva je u lipanjskim podacima. Izdane su 922 građevinske dozvole, 3,9 posto manje nego u lipnju prošle godine, a predviđena vrijednost radova iznosila je 500,7 milijuna eura. Vrijednost radova na zgradama pala je 25,9 posto, a vrijednost radova na ostalim građevinama porasla 32,7 posto.

Podaci o dozvolama daju naznaku o projektima koji bi trebali dolaziti na tržište u sljedećem razdoblju. Predviđena vrijednost također nije jednaka konačnoj vrijednosti izvedenih radova, nego se određuje prema troškovniku koji investitor prilaže uz zahtjev za izdavanje dozvole, pojašnjava DZS.

Pad broja dozvola dolazi neposredno prije završetka provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Rok za ispunjenje svih pokazatelja je 31. kolovoza 2026., a preostala sredstva iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost moraju biti isplaćena do kraja godine. Hrvatska je kroz NPOO osigurala deset milijardi eura, od čega 5,8 milijardi bespovratnih sredstava i 4,2 milijarde eura povoljnih zajmova.

Europska komisija procjenjuje da će završetak Mehanizma ostaviti prazninu u financiranju investicija, koja bi se tijekom 2027. trebala samo djelomično popuniti sredstvima iz drugih fondova EU. Za građevinske tvrtke to ne mora značiti nagli prekid poslova jer se ugovoreni projekti nastavljaju izvoditi i nakon formalnog završetka NPOO-a. Veća je neizvjesnost povezana s tempom objave novih natječaja i izgledima za 2028. godinu.

U Ing-Gradu očekuju sljedeći val javnog i EU financiranja

Predsjednik Uprave Ing-Grada Branislav Brizar kaže da tvrtka u financijskim izvještajima NPOO ne iskazuje kao zaseban poslovni segment. Težište trenutačne knjige narudžbi čine projekti čije financiranje ne ovisi primarno o tom programu.

Među njima su zdravstveni projekti, poput kompleksa Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i Nacionalne dječje bolnice, obrazovni objekti poput Osnovne škole Čulinec i sportske dvorane Osnovne škole Odra te poslovi u stambenom i poslovnom segmentu.

„Zbog diversifikacije projekata završetak NPOO ciklusa za nas ne predstavlja rizik u poslovanju, nego prijelaz na sljedeći val javnog i EU financiranja. Aktivni ugovori osiguravaju nam vidljivost prihoda i u razdoblju nakon formalnog roka provedbe NPOO-a“, ističe Brizar.

Nakon iznimno snažnog investicijskog ciklusa očekuje određenu normalizaciju dinamike javnih projekata, ali ne i nestanak javne investicijske aktivnosti. U tijeku je provedba višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027., a najavljeni su i veliki projekti u željeznice, autoceste i brze ceste koji će se protegnuti na 2027. i 2028. godinu. Financirali bi se kombinacijom europskih fondova, kredita Europske investicijske banke i državnog proračuna.

Europska komisija predložila je i novi višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2028. do 2034. godine, no konačan opseg novca i način njegove raspodjele tek trebaju biti dogovoreni.

Ing-Grad trenutačno ima dobro popunjene kapacitete za 2027. godinu. Dio ugovorenih poslova čine višegodišnji projekti u zdravstvu, obrazovanju i obnovi, koji će se izvoditi i nakon završetka ove godine.

„Na tržištu se osjeti određena neujednačenost dinamike. Broj izdanih građevinskih dozvola u prvim mjesecima 2026. bilježi pad, a istovremeno na strani velikih javnih naručitelja i dalje pristižu vrijedni natječaji. Zato pomno pratimo tempo objave novih natječaja jer će on biti ključan pokazatelj kako će izgledati 2028. i naredne godine“, kaže Brizar.

Smirivanje rasta cijena, ali ne i jače pojeftinjenje gradnje

Završetak NPOO-a mogao bi povećati konkurenciju među građevinskim tvrtkama, osobito ako se smanji broj novih javnih natječaja. Veći broj izvođača tada bi se natjecao za manji broj poslova, što bi stvorilo pritisak na ponuđene cijene i profitne marže.

U Ing-Gradu smatraju da bi slabija dinamika dijela javnih ulaganja mogla ublažiti pritisak potražnje i usporiti rast cijena građevinskih radova u odnosu na godine najintenzivnijeg investicijskog ciklusa. Ipak, ne vide uvjete za snažan i široko rasprostranjen pad cijena gradnje.

„Srednjoročno, ako dođe do privremenog usporavanja priljeva novih javnih projekata, moguće je očekivati oštriju konkurenciju među izvođačima u nadmetanjima, što bi posljedično moglo stvoriti pritisak na cijene i marže. Naš je odgovor na to selektivan pristup poslovima, disciplina u ugovaranju i diversificiran portfelj projekata“, navodi Brizar. Prostor za nove poslove vidi u privatnim investicijama, energetskoj infrastrukturi i projektima koji će se financirati iz sljedeće generacije europskih fondova.

Cijene gradnje i dalje podižu nedostatak kvalificirane radne snage, troškovi građevnog materijala i energije te nestabilnost cijena na globalnom tržištu. Čak i uz slabiji priljev novih projekata, ti troškovni pritisci izvođačima ostavljaju ograničen prostor za veća sniženja.

Najnoviji podaci o dozvolama tako još ne najavljuju prekid građevinskog ciklusa, ali pokazuju promjenu njegove strukture. Zgradarstvo i stanogradnja gube zamah, a ukupnu vrijednost budućih radova sve više održava manji broj velikih infrastrukturnih projekata. Za građevinare će zato nakon završetka NPOO-a presudni biti kontinuitet novih javnih natječaja i brzina kojom će europske programe zamijeniti drugi izvori financiranja.