Jaz u plaćama među spolovima povećava se u mirovini, u Hrvatskoj za 13 postotnih bodova

Jaz u mirovinama između muškaraca i žena u Europskoj uniji (EU) dvostruko je veći no što je jaz u plaćama.

Naime, žene zarađuju 11,1 posto manje no muškarci, a ta razlika se pogoršava nakon umirovljenja budući da žene tada primaju u prosjeku 24,5 posto manje no muškarci.

Prema podacima Eurostata, razlika u plaćama među spolovima varira od 0,8 posto u korist žena u Luksemburgu do 18,8 posto u Estoniji.

Luksemburg je jedina zemlja u EU u kojoj žene u prosjeku zarađuju više no muškarci.

Među zemljama u kojima je razlika mala nalaze se Belgija s 0,7 posto, Rumunjska s 3,7 posto te Poljska sa četiri posto na štetu žena.

S druge pak strane Češka je druga pri vrhu iza Estonije jer u toj zemlji muškarci imaju 18,5 posto veći dohodak od žena. Druga je Austrija sa 17,6 posto, a onda slijedi Mađarska sa 16,9 posto.

Dvoznamenkasta brojka u korist muškaraca postoji i u Njemačkoj gdje iznosi 15,6 posto.

U Hrvatskoj je 6,6 posto, dok u Sloveniji muškarci u prosjeku zarađuju osam posto više.

Ono što napominje Alexandra Niessen-Ruenzi sa sveučilišta u Mannheimu je da se razlika u plaćama tipično mjeri korištenjem radnih sati dok je kod mirovina izračun temeljem na cjeloživotnim prihodima i doprinosima.

“Dakle, kod mirovina ne radi se samo o razlikama koje su postojale u radnim satima, već u prekidima u karijeri, odnosno broju godina koje su provedene na plaćenom poslu”, rekla je za Euronews.

Ariane Agunsoye sa londonskog sveučilišta Goldsmith stoga ističe da je jaz kod mirovina veći jer odražava nejednakosti tijekom čitavog radnog vijeka, ne samo razliku u plaći.

Jaz u mirovinama varira od 5,6 posto u Estoniji do 38,2 posto na Malti. Iznad 30 posto je još u Nizozemskoj gdje je brojka 36,3 posto te u Austriji, Luksemburgu, Belgiji i Irskoj.

U svim velikim europskom gospodarstvima jaz u mirovinama prelazi prosjek EU-a. Najveći je, inače u Ujedinjenom Kraljevstvu s brojkom od 37 posto, a onda slijedi Španjolska s 29,2 posto. U tom društvu najmanji je jaz u Njemačkoj gdje iznosi 25,8 posto.

U Hrvatskoj je u prosjeku razlika 19,3 posto u korist muškaraca.

Činjenica da žene više rade na skraćeno radno vrijeme te da dio vremena zbog brige oko djece provedu izvan tržišta rada pokazuje se na kraju u iznosima mirovina.

Osim toga, ističu stručnjaci, mirovine se oslanjaju i na akumulaciju kamata kroz godine, pa tako mala razlika u doprinosu na početku radnog vijeka može prilično narasti do trenutka umirovljenja.

Prosječna razlika u mirovinama je manja u odnosu na prosječnu razliku u plaćama u samo četiri zemlje EU-a. To su Estonija, Slovačka, Češka i Mađarska.

“Istočnoeuropske zemlje imaju praksu da se žene obično na posao vraćaju relativno brzo nakon poroda”, navodi Niessen-Ruenzi.

U Luksemburgu, premda žene u prosjeku zarađuju više no muškarci, kada se umirove u prosjeku dobivaju 32,7 posto manje. To je zemlja koja ima najveću razliku između primanja u vrijeme rada i u doba umirovljenja.

Među zemljama s najvećom razlikom u tom smislu još su Malta, Belgija i Nizozemska.

U Hrvatskoj je 12,7 postotnih bodova što je malo ispod europskog prosjeka od 13,4 postotnih bodova.

U Sloveniji je jaz između primanja za rada i nakon umirovljenja tek 1,7 postotnih bodova.