Oko 13 posto umirovljenika u Europskoj uniji nastavlja raditi i svakako da je potreba za povećanjem prihoda jedan od glavnih razloga, no stručnjaci napominju da ima i drugih kao što je manjak radne snage u pojedinim sektorima.
Prihodi u mirovini su niži no što je osobni dohodak u završnom razdoblju radnog vijeka. Prema podacima Eurostata, u prosjeku na 100 eura koje je u razdoblju od 50. do 59. godine života zarađivala zaposlena osoba u EU u mirovini je u razdoblju od 65. do 74. godine života dobivala 58 eura. Tako barem govore podaci za 2023. godinu za koje su zadnje prikupljeni ti prosjeci.
Ako se što i promijenilo, odnosno blago poboljšalo, u međuvremenu, to ne pobija činjenicu da je za puno starijih ljudi vrlo zahtjevno održati životni standard nakon umirovljenja. Jedan na šest mirovljenika u EU izložen je riziku od siromaštva.
Prema odgovorima umirovljenika, 36,3 posto njih nastavlja raditi nakon umirovljenja jer uživa u poslu i žele biti produktivni dok je financijska potreba na drugom mjestu sa stopom od 28,6 posto.
Zanimljivo je stoga vidjeti kako stvari stoje po zemljama EU-a, odnosno gdje umirovljenici u najvećem postotku nastavljaju raditi.
Stopa varira u dosta velikom rasponu od 1,7 posto u Rumunjskoj do čak 54,9 posto u Estoniji.
Visoke postotke aktivnih umirovljenika imaju još Latvija sa 44,2 posto, Litva sa 43,7 posto i Švedska sa 41,7 posto.
Dosta su izraženi postoci također na Cipru s 29,7 posto i Finskoj s 28,5 posto.
Na samom dnu u EU nakon Rumunjske je Grčke gdje tek 4,2 posto umirovljenika nastavlja raditi.
Ispred Grčke je Španjolska sa 4,5 posto, a onda je na četvrtom mjestu od dna Hrvatska s pet posto.
Među onima koji nastavljaju raditi udio onih gdje to proizlazi iz financijske potrebe varira od 9,4 posto u Švedskoj do 68,5 posto na Cipru.
“Visoki postotak odgovora o nastavku rada zbog financijske potrebe pokazuje da u tim zemljama mirovinski sustav nije adekvatan, odnosno ne omogućuje dovoljne prihode”, kazala je za Euronews Olga Rajevska sa sveučilišta Stradins u Rigi.
U prosjeku u EU 28,6 posto ljudi nastavlja raditi nakon umirovljenja zbog financijske nužde.
Hrvatska je dosta visoko plasirana u tom poretku, odnosno četvrta je nakon Cipra, Rumunjske i Bugarske. U Rumunjskoj 54,3 onih koji nastavljaju raditi to čine zbog financijske potrebe, u Bugarskoj je to 53,6 posto, a u Hrvatskoj 48,2 posto.
U Sloveniji osam posto umirovljenika odluči nastaviti raditi, no tek 16,2 posto to radi iz potrebe.
U Njemačkoj od 12,6 posto takvih osoba 35,8 posto kaže da je razlog financijska nužda.
Najmanje umirovljenika ima potrebu raditi iz financijske nužde, osim u Švedskoj, još u Češkoj, Luksemburgu i Belgiji.
Ako se stavi u odnos broj umirovljenika koji imaju financijsku potrebu nastaviti raditi s ukupnim brojem umirovljenika, onda ta stopa varira od 0,9 posto u Rumunjskoj do 21,2 posto u Latviji. Prosjek za EU je 3,7 posto.
U Hrvatskoj 2,4 posto umirovljenika od njihova ukupnog broja kaže da radi zbog financijske potrebe.
U Njemačkoj je to 4,5 posto, a u Sloveniji 1,3 posto.
Pročitajte još:
Iako je očito da će ljudi prije nastaviti raditi kad se umirove u zemljama u kojima su mirovine niske, raste i postotak aktivnih umirovljenika u imućnijim državama, a to se objašnjava činjenicom da su danas umirovljenici zdraviji i bolje obrazovani.
“Rezultat toga je da su jače povezani s tržištem rada”, ocijenio je Kene Henkens s nizozemskog Instituta za demografiju NDI.
Tome pridonosi i rastuća spremnost tvrtki da nastavi angažirati umirovljenike.
Također, napominje Henkens, poglavito u siromašnijim zemljama ima dosta umirovljenika koji bi htjeli nastaviti raditi, no ne mogu naći posao, a vjerojatno je to i u Hrvatskoj slučaj s obzirom na dosta niske mirovine u prosjeku.
