Izdavanja za obranu članica EU do 2040. će dosegnuti tri posto BDP-a

Prema Deloitteovom izvješću “Budućnost obrane 2040.: Četiri scenarija buduće europske sigurnosne arhitekture”, izdvajanja za obranu država članica Europske unije mogla bi dosegnuti najmanje tri posto njihovog bruto domaćeg proizvoda do 2040. godine.

Takav rast očekuje se u kontekstu sve izraženijih sigurnosnih izazova koji zahtijevaju veće proračunske napore. Prema najnovijim podacima Europske obrambene agencije, proračuni za obranu država članica EU u 2025. godini dosegnuli su 2,1 posto BDP-a, odnosno oko 381 milijardu eura.

Uz povećanje izdvajanja za obranu, izvješće ukazuje i na još jedan važan trend – krizu vojnog kadra, uzrokovanu demografskim kretanjima.

Profesionalne oružane snage već se suočavaju s izazovima u dostizanju potrebnog broja pripadnika, što će zahtijevati preispitivanje cjelokupnog operativnog modela njihova funkcioniranja.

Automatizacija i umjetna inteligencija također su među ključnim trendovima istaknutima u izvješću. Očekuje se da će umjetna inteligencija imati središnju ulogu u unaprjeđenju operativne učinkovitosti obrambenih snaga, dok automatizacija može značajno povećati brzinu i učinkovitost njihova djelovanja.

Ipak, lideri u ovom sektoru pažljivo procjenjuju koristi integracije tih tehnologija u odnosu na etičke implikacije i rizike povezane s oslanjanjem na vanjske dobavljače tehnologije.

Izvješće također ističe da svemir postaje novo područje strateškog nadmetanja. Sateliti već imaju ključnu ulogu u komunikaciji i identifikaciji ciljeva, zbog čega su europske oružane snage, bez razvoja vlastitih svemirskih kapaciteta, izložene značajnim ranjivostima u suvremenim sukobima.

Posebna pozornost posvećena je i kritičnim lancima opskrbe, koji sve više postaju pitanje nacionalne sigurnosti. To je posebno izraženo u slučaju poluvodiča, rijetkih metala i minerala, osobito kada su izvori opskrbe koncentrirani u regijama koje mogu postati nestabilne ili neprijateljski nastrojene.

Još jedan trend koji izvješće prepoznaje jest potreba za većom odgovornošću društva u području nacionalne obrane – od osobne digitalne sigurnosti do korištenja kritičkog razmišljanja u aktivnoj borbi protiv dezinformacija.

“Aktualni geopolitički kontekst i značajne neizvjesnosti, koje se više ne manifestiraju samo kratkoročno, stvorili su potrebu za pronalaženjem rješenja koja mogu odgovoriti na dugoročne potrebe država u pogledu sigurnosti i otpornosti. Prijelaz na infrastrukturu dvojne namjene – vojne i civilne – ističe se kao jedno od takvih rješenja i predstavlja strateški smjer na europskoj razini, s višestrukim koristima za vlade, građane i poslovne subjekte. Tvrtke koje ovu promjenu ne promatraju samo kao nužnu prilagodbu, već i kao priliku, koje se usklade s novim standardima i uspješno integriraju u strateške lance vrijednosti, mogu pristupiti značajnim izvorima financiranja za velike projekte i ostvariti održive konkurentske prednosti, uz značajan utjecaj na gospodarstvo. Izvješće nudi i konkretne smjernice u tom pogledu”, izjavila je Helena Schmidt, direktorica Deloittea i partnerica u Odjelu poreza.

Izvješće razmatra četiri moguća scenarija za 2040. godinu, uzimajući u obzir različite razine europske integracije u odnosu na nacionalni suverenitet, kao i različite vrste sukoba – od konvencionalnih do novih oblika prijetnji, uključujući kibernetički prostor i svemir. Za svaki scenarij formulirane su preporuke za različite kategorije dionika.