Tvrtka osnovana potpuno online u roku od 48 sati, uz trošak do 100 eura, koja bi po istom korporativnom okviru mogla poslovati u svih 27 članica Europske unije. To je osnovna ideja takozvanog 28. režima, jednog od projekata kojima Bruxelles pokušava smanjiti prepreke zbog kojih europske kompanije, osobito startupovi i scaleupovi, teže rastu preko nacionalnih granica.
O stanju zakonodavnog prijedloga ministre je u četvrtak na Vijeću za konkurentnost izvijestilo irsko predsjedništvo EU-a. Rasprava o 28. režimu ovog puta nije bila zasebna točka ministarske debate nego dio pregleda aktualnih zakonodavnih prijedloga, dok se tekst uredbe i dalje usuglašava u Vijeću i Europskom parlamentu. Europska komisija želi da institucije sporazum postignu do kraja ove godine.
Naziv „28. režim” proizlazi iz ideje da se postojećih 27 nacionalnih pravnih sustava nadopuni još jednim, zajedničkim europskim okvirom koji poduzetnik može odabrati bez obzira na državu u kojoj posluje. Nacionalni d.o.o.-i, GmbH-i, SARL-ovi i drugi pravni oblici nastavili bi postojati, dok bi EU Inc. postao dodatna europska opcija dostupna poduzetnicima u svim članicama. Komisija navodi da u Uniji danas postoji više od 60 različitih oblika trgovačkih društava.
EU Inc. umjesto d.o.o.-a
Za hrvatskog poduzetnika praktična bi promjena bila jednostavna: uz domaći d.o.o., j.d.o.o. i druge nacionalne oblike dobio bi mogućnost osnovati EU Inc. prema istim pravilima koja vrijede poduzetniku u Njemačkoj, Francuskoj ili Nizozemskoj. Ako kompanija od početka cilja kupce, zaposlenike i investitore u više članica, zajednički pravni oblik trebao bi smanjiti dio troškova koji danas nastaju sa svakim novim tržištem.
Iako je sustav osmišljen prije svega imajući na umu inovativne kompanije, startupe i scaleupove, Komisijin prijedlog otvara EU Inc. svakom osnivaču koji procijeni da mu takav oblik odgovara. Cilj je omogućiti kompaniji da raste kroz jedinstveno tržište bez prilagođavanja različitim pravilima korporativnog prava svaki put kada ulazi u novu državu.
Ukidanje temeljnog kapitala
Najvidljivija promjena odnosi se na samo osnivanje. Prema prijedlogu Komisije, registracija bi se obavljala potpuno digitalno, u roku od najviše 48 sati i uz trošak do 100 eura. Uklanja se obvezni minimalni temeljni kapital, a postupak bi se vodio preko budućeg središnjeg europskog sučelja povezanog s nacionalnim registrima. Poduzetnik bi podatke unosio jednom, nakon čega bi ih registar prosljeđivao poreznim tijelima, sustavu PDV-a, socijalnom osiguranju i registru stvarnih vlasnika.
„Svaki će poduzetnik moći osnovati kompaniju u roku od 48 sati, s bilo kojeg mjesta u Europskoj uniji i potpuno online”, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kada je Komisija u ožujku predstavila prijedlog. Prema njezinim riječima, cilj je približiti Europu modelu „jedna Europa – jedno tržište”.
Digitalizacija bi trebala pratiti kompaniju i nakon registracije. EU Inc. dobio bi pojednostavljene postupke promjene vlasništva, prijenosa dionica ili udjela, povećanja kapitala i drugih korporativnih odluka, a Komisija predlaže i potpuno digitalne postupke u slučaju insolventnosti. Države članice mogle bi takvim kompanijama omogućiti i pristup tržištima kapitala.
Regulatorno okruženje jednako za sve
Jedan od važnijih dijelova prijedloga odnosi se upravo na financiranje kompanija. Europski startupovi godinama upozoravaju da se pravila za izdavanje udjela, opcije zaposlenicima i ulazak investitora znatno razlikuju među članicama.
EU Inc. trebao bi omogućiti jednostavnije korištenje suvremenih instrumenata financiranja, uključujući zajednički dobrovoljni model opcija na dionice za zaposlenike, uz odgođeno oporezivanje. Komisija računa da bi takav sustav kompanijama olakšao privlačenje stručnjaka i konkuriranje američkim tehnološkim kompanijama koje vlasničke udjele često koriste kao dio paketa nagrađivanja.
Tu završava uži prijedlog EU Inc.-a i počinje šira ambicija 28. režima. Komisija ga opisuje kao budući okvir koji bi postupno povezivao relevantne dijelove korporativnog, insolvencijskog, radnog i poreznog prava. Ideja je da kompanija koja posluje preko granica dobije što veći dio regulatornog okruženja koji vrijedi jednako u cijeloj Uniji. EU Inc. prvi je i najkonkretniji dio tog projekta, dok se ostali elementi trebaju razvijati kroz druge europske inicijative.
Pitanje dokle zajednička pravila trebaju sezati otvorilo i najveći dio političke rasprave. Kada su ministri o prijedlogu detaljnije raspravljali u svibnju, većina država podržala je jednostavniji digitalni oblik kompanije, uz zahtjeve za snažnim mehanizmima protiv prijevara, izbjegavanja poreza i pranja novca. Dio članica posebno je naglasio očuvanje nacionalnih pravila u području radničkih prava te pravnu sigurnost kod poreza, insolventnosti i kapitala.
Sličnu je liniju ranije zauzeo i Europski parlament. U siječnju je velikom većinom podržao ideju zajedničkog europskog pravnog oblika kompanije, uz zahtjev da se pri njegovu oblikovanju zaštite radna i socijalna prava. Parlament je tada za buduću kompaniju predlagao naziv Societas Europaea Unificata, odnosno S.EU, dok je Komisija u ožujku svoj zakonodavni prijedlog predstavila pod jednostavnijim nazivom EU Inc.
Pročitajte još:
Pozadina cijelog projekta mnogo je šira od same procedure registracije. Komisija smatra da fragmentirano jedinstveno tržište otežava europskim kompanijama dostizanje veličine američkih i azijskih konkurenata. Poduzetnik koji se širi iz jedne članice u druge danas ulazi u različite sustave trgovačkog prava, registracije i korporativnog upravljanja, što povećava trošak upravo u fazi kada kompanija pokušava brzo rasti. EU Inc. zamišljen je kao jedan od odgovora na taj problem i dio je šire europske politike povećanja konkurentnosti pokrenute nakon izvješća Marija Draghija i Enrica Lette.
Projekt je zasad još prijedlog uredbe. Zakonodavni postupak u Europskom parlamentu vodi Odbor za pravna pitanja, a dosje ima status „čeka odluku odbora”. U Vijeću tekst paralelno razrađuju predstavnici država članica. Tek nakon dogovora Parlamenta i Vijeća bit će poznato koliko će toga od početnog Komisijina modela ostati u konačnoj verziji.
