Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je Tajvan pristao tijekom sljedećih 20 godina kupovati 30 posto plina iz planiranog projekta Alaska LNG. Pojedinosti navodnog dogovora zasad nisu objavljene, a tajvanske institucije nisu potvrdile predsjednikove tvrdnje.
„Tajvan je upravo pristao kupovati 30 posto plina koji će dolaziti iz plinovoda tijekom sljedećih 20 godina. To jamči uspjeh“, rekao je Trump na skupu na Aljasci.
Projekt Alaska LNG, procijenjen na oko 50 milijardi dolara, trebao bi povezati plinska polja na sjeveru Aljaske s izvoznim terminalom na njezinoj južnoj obali. Ukapljeni prirodni plin potom bi se brodovima isporučivao azijskim kupcima.
Kompanija Glenfarne, koja razvija projekt, izvijestila je američku vladu da prve isporuke plina planira za 2029. godinu.
Dugoročni ugovor s Tajvanom projektu bi osigurao velikog kupca i olakšao pribavljanje financiranja, ali zasad nije poznato koliko bi plina Tajvan preuzimao, po kojoj cijeni ni bi li sudjelovao i kao investitor.
Tajvanska državna energetska kompanija CPC prošle je godine s tvrtkom Alaska Gasline Development Corporation postigla preliminarni sporazum o mogućoj kupnji ukapljenog prirodnog plina i ulaganju u plinovod. Nije potvrđeno odnosi li se Trumpova izjava na taj sporazum ili na novi, obvezujući ugovor.
Bijela kuća, tajvansko ministarstvo gospodarstva i CPC nisu odmah komentirali predsjednikove navode.
Tajvanu zbog umjetne inteligencije treba sve više energije
Tajvan za više od 90 posto svojih energetskih potreba ovisi o uvozu, zbog čega mu je sigurnost opskrbe strateški važna. Potražnja za električnom energijom dodatno raste zbog širenja industrije poluvodiča, podatkovnih centara i infrastrukture povezane s umjetnom inteligencijom. Na otoku posluje i TSMC, najveći svjetski ugovorni proizvođač naprednih čipova.
Tajvansko ministarstvo gospodarstva procjenjuje da će prosječna potražnja za električnom energijom do 2035. rasti približno 2,5 posto godišnje. Bila bi to druga najviša prognozirana stopa u povijesti zemlje te viša od očekivanog rasta potrošnje u Japanu i Južnoj Koreji.
Američki LNG mogao bi Tajvanu pomoći u diverzifikaciji opskrbe, ali dogovor ima i snažnu geopolitičku dimenziju jer Peking Tajvan smatra dijelom svojeg teritorija.
Tajvan istodobno čeka odobrenje novih velikih kupnji američkog oružja. Energetski sporazum zato se može promatrati i u širem okviru gospodarskih i sigurnosnih odnosa Taipeija i Washingtona.
Trump pritišće i Južnu Koreju
Trump je početkom listopada tvrdio da je i Južna Koreja pristala sudjelovati u projektu Alaska LNG. Rekao je da je Seoul već namijenio 50 milijardi dolara za projekt te da će u njega dodatno uložiti 4,4 milijarde dolara. Južnokorejske vlasti, međutim, istaknule su da konačna odluka o sudjelovanju još nije donesena.
Američki predsjednik potom je pojačao pritisak na Seoul, poručivši da će Južnoj Koreji naplatiti više ako uskoro ne potpiše sporazum. Zaprijetio je i udvostručavanjem troškova, ali nije objasnio na što se točno prijetnja odnosi.
Pročitajte još:
Takva je izjava u južnokorejskim medijima potaknula nagađanja da bi Washington mogao zaprijetiti višim carinama kako bi osigurao potporu projektu.
Trump Alaska LNG pokušava pretvoriti u veliki izvozni projekt oslonjen na dugoročne azijske kupce, ali njegove izjave zasad nadilaze ono što su službeno potvrdili Taiwan i Južna Koreja.
Za konačnu procjenu održivosti projekta bit će ključno hoće li se političke najave pretvoriti u obvezujuće ugovore o kupnji plina i ulaganjima.
