Europski vozači za spremnik dizela plaćaju oko 30 eura više nego početkom godine, a novi udar mogao bi stići iz Sjedinjenih Američkih Država. Predsjednik Donald Trump podržao je mogućnost zabrane izvoza dizela kako bi spustio domaće cijene, iako je Europa postala sve ovisnija o američkim isporukama.
Cijene dizela dosegnule su rekordne razine zbog poremećaja u opskrbi kroz Hormuški tjesnac i smanjene proizvodnje ruskih rafinerija, od kojih su neke pogođene ukrajinskim napadima.
Analiza podataka Europske komisije koju je provela organizacija Transport & Environment pokazuje da je dizel u Europi 40 posto skuplji nego početkom 2026. godine. Punjenje spremnika od 50 litara zato prosječnog vozača stoji približno 30 eura više. Cijene benzina u istom su razdoblju porasle 28 posto.
Na razini kontinenta dodatni trošak dizela od početka sukoba procjenjuje se na 203 milijuna eura dnevno. U izračun nisu uključena privremena porezna rasterećenja, koja države na kraju moraju nadoknaditi drugim porezima, rezanjem rashoda ili dodatnim zaduživanjem.
Europa je posebno izložena jer dizel čini više od 40 posto njezine ukupne potrošnje naftnih derivata. To je najveći udio među vodećim svjetskim gospodarstvima i približno dvostruko više nego u SAD-u.
Ovisnost je posljedica europskih politika iz 1990-ih i 2000-ih, kada se dizel poticao zbog veće učinkovitosti i nižih emisija ugljikova dioksida u odnosu na benzinske motore. Taj je pristup postupno napušten nakon što su postali jasniji zdravstveni rizici povezani s onečišćenjem zraka, osobito nakon afere Dieselgate.
Afera Dieselgate izbila je 2015. godine kada je otkriveno da je Volkswagen u milijune dizelskih vozila ugradio softver koji je tijekom laboratorijskih testiranja prikazivao znatno niže emisije štetnih plinova nego u stvarnoj vožnji. Skandal je doveo do milijardskih kazni, povlačenja vozila i snažnog pada povjerenja u dizelsku tehnologiju.
Unatoč promjeni politike, četiri od deset automobila na europskim cestama i dalje voze na dizel.
Trump pod pritiskom birača razmatra zabranu izvoza
Američke cijene dizela u utorak su dosegnule rekordnih 6,53 dolara po galonu, što je više od 70 posto iznad razine zabilježene prije početka rata s Iranom krajem veljače. Prije godinu dana cijena je bila niža od 3,70 dolara.
Rast posebno pogađa američke poljoprivrednike, prijevoznike i industriju te stvara politički problem republikancima uoči izbora za Kongres u studenome.
Trump je u utorak rekao da podržava zaustavljanje izvoza dizela i da je tu mogućnost već razmatrao sa suradnicima. Američki ministar financija Scott Bessent potvrdio je da administracija ispituje bi li potpuna ili djelomična zabrana bila izvediva s obzirom na kapacitete američkih rafinerija. Riječ je o naglom zaokretu jer je Washington samo dan ranije tvrdio da zabrana nije na stolu. Nije poznato bi li se ograničenje pokušalo uvesti zakonom ili izvršnom odlukom predsjednika.
Američki republikanci iz ruralnih i poljoprivrednih saveznih država snažno pritišću Bijelu kuću da poduzme mjere. Predloženi zakon o zabrani izvoza dobio je novu političku težinu nakon Trumpove potpore, iako dio republikanaca upozorava da bi državna intervencija mogla pogoršati problem.
Mogućnost zabrane izazvala je i oštro protivljenje američke naftne industrije. Američki institut za naftu upozorava da bi ograničavanje izvoza smanjilo fleksibilnost rafinerija i moglo povećati cijene u dijelovima SAD-a koji ovise o uvezenom gorivu.
Posljedice bi se istodobno osjetile daleko izvan američkog tržišta. Latinska Amerika najveće je odredište američkog dizela, ali su se na isporuke iz SAD-a sve snažnije oslonile i Europa te Afrika.
Prema podacima Kplera, američki izvoz dizela u Europu od početka rata s Iranom povećan je u prosjeku gotovo 50 posto. U kolovozu je premašio rekordnih 506.000 barela dnevno.
Potpuna ili djelomična zabrana zato bi dodatno ograničila ponudu na europskom tržištu i mogla potaknuti novi rast veleprodajnih i maloprodajnih cijena. Pritisak bi se kroz jedinstveno europsko tržište naftnih derivata prelio i na Hrvatsku, pri čemu bi konačan učinak ovisio o zalihama, regionalnoj rafinerijskoj proizvodnji i državnim mjerama.
SAD nije ograničavao izvoz rafiniranih naftnih proizvoda od naftnih kriza 1970-ih. Administracija Joea Bidena razmatrala je sličan potez 2022. godine, nakon ruskog napada na Ukrajinu, ali ograničenja na kraju nisu uvedena.
Europa traži brzo povećanje ponude
Europske vlade u međuvremenu traže od Bruxellesa mjere koje bi mogle smanjiti cijene dizela i benzina.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je privremeno ublažavanje zahtjeva povezanih s kvalitetom goriva. Prema procjenama francuskih rafinerija, takva bi mjera mogla povećati europsku proizvodnju derivata između pet i 20 posto.
Macron je zatražio i ublažavanje ograničenja za uporabu biodizela kako bi distributeri mogli više koristiti mješavinu B10, koja sadržava deset posto biodizela, umjesto standardnog goriva B7.
Europska komisija nije izravno odgovorila na francuske prijedloge, ali je poručila da je spremna razmotriti dodatne mjere. Istodobno upozorava da će europske cijene energije ostati nestabilne sve dok Unija ovisi o uvozu fosilnih goriva.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je da je uvoz fosilnih goriva od početka rata s Iranom Europu stajao dodatnih 90 milijardi eura, bez povećanja raspoložive količine energije.
Transport & Environment kao dugoročno rješenje ističe bržu elektrifikaciju prometa. Europska unija želi do 2040. godine povećati udio električne energije u ukupnoj energetskoj potražnji na 46 posto, dok Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi snažnija elektrifikacija mogla smanjiti globalni račun za uvoz energije za više od 400 milijardi dolara.
Pročitajte još:
Među kratkoročnim mjerama za smanjenje potrošnje dizela navode se smanjenje ograničenja brzine na autocestama za deset kilometara na sat i poticanje rada od kuće gdje je to moguće.
Međutim, dok se takve mjere tek razmatraju, Europa ostaje izložena globalnoj borbi za raspoložive količine dizela. Ako Washington odluči zadržati američko gorivo na domaćem tržištu, europski vozači mogli bi sadašnjih dodatnih 30 eura po spremniku uskoro plaćati još više.
