Prekid rada ključnog saudijskog naftovoda već je poremetio isporuke europskim rafinerijama, povećao troškove prijevoza i dodatno zaoštrio borbu za raspoložive količine nafte. Poremećaj dolazi u trenutku kada će eurodizel u Hrvatskoj poskupjeti na rekordnih 1,91 euro po litri, i to unatoč novoj Vladinoj intervenciji u trošarine.
Dok se najveće posljedice zatvaranja saudijskog naftovoda Istok–zapad zasad očekuju u Aziji, njegovi se učinci sve jasnije prelijevaju i na europsko tržište. Saudi Aramco obustavio je dio isporuka sirove nafte europskim rafinerijama predviđenih za listopad, a kupci su prisiljeni tražiti zamjenske količine iz Sjevernog mora, zapadne Afrike, Sjeverne i Južne Amerike.
Za Hrvatsku i susjedne zemlje neposredna opasnost nije da će nafte ili dizela odjednom nestati, nego da će troškovi nabave i prijevoza ostati povišeni znatno dulje nego što se očekivalo. To je posebno važno jer je cijena dizela na domaćem tržištu već dosegnula povijesni maksimum.
Naftovod Istok–zapad povezuje nalazišta i postrojenja na istoku Saudijske Arabije s lukom Yanbu na Crvenom moru. Njegova strateška vrijednost posebno je porasla zbog problema u Hormuškom tjesnacu jer Saudijskoj Arabiji omogućuje da dio nafte izvozi prema zapadu bez prolaska kroz jedan od najrizičnijih pomorskih pravaca na svijetu.
Nakon prekida rada naftovoda smanjene su mogućnosti izvoza preko Yanbua, pa Saudi Aramco pokušava preusmjeriti dodatne količine kroz Perzijski zaljev i Hormuški tjesnac. U tu svrhu koriste se i složenije operacije prekrcavanja nafte s jednog broda na drugi u blizini Omana.
Takav sustav omogućuje nastavak dijela izvoza, ali je znatno skuplji i logistički zahtjevniji. Prema Reutersu, troškovi prijevoza na pojedinim rutama sada čine više od četvrtine ukupnog troška dopremljene nafte, dok je prije izbijanja bliskoistočne krize njihov udio iznosio između dva i tri posto.
Procjene analitičara o količinama koje bi mogle biti ugrožene kreću se između 3,5 milijuna i 4,5 milijuna barela dnevno. Matt Smith, direktor istraživanja tržišta roba u Kpleru, procijenio je da bi jednomjesečni zastoj, nakon iscrpljivanja zaliha u Yanbuu, s tržišta mogao ukloniti oko 120 milijuna barela nafte.
Dio posljedica moguće je ublažiti korištenjem postojećih zaliha, alternativnim ukrcajima u saudijskim lukama u Perzijskom zaljevu ili djelomičnim pokretanjem naftovoda. Ipak, što zastoj bude trajao dulje, to će biti veći pritisak na cijene prijevoza, dostupnost tankera i cijene pojedinih vrsta sirove nafte.
Poremećaj je već stigao do europskih rafinerija
Iako su Južna Koreja, Japan, Kina i Indija najizloženiji azijski kupci saudijske nafte, Europa nije izolirana od posljedica. Aramco je nakon napada na naftovod obavijestio najmanje dvije europske rafinerije da neće dobiti ugovorene listopadske isporuke.
Poljski Orlen, kojem Saudi Aramco osigurava znatan dio potrebne nafte, kupio je 16 dodatnih tereta iz Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva, Alžira, Kazahstana, Azerbajdžana i Amerika kako bi nadoknadio poremećaj. Rafinerije zasad nastavljaju normalno raditi, ali zamjenska nafta često dolazi iz udaljenijih izvora, uz veće troškove transporta i dulje rokove isporuke.
Pritisak se ne zadržava samo na tržištu sirove nafte. Europske cijene dizela nedavno su dosegnule rekordne razine, dok su zalihe pojedinih srednjih destilata, u koje pripadaju dizel i mlazno gorivo, već smanjene. Europa u četvrtom tromjesečju očekuje i manjak mlaznog goriva od oko 510.000 barela dnevno, što dodatno povećava konkurenciju za rafinerijske kapacitete i raspoložive terete.
Dizel u Hrvatskoj dosegnuo rekordnih 1,91 euro
Od 22. rujna litra eurodizela u Hrvatskoj stajat će 1,91 euro, šest centi više nego u prethodnom razdoblju. Riječ je o najvišoj cijeni dizela zabilježenoj na hrvatskim benzinskim postajama.
Vlada je dodatno smanjila trošarinu na dizelsko gorivo za tri centa po litri. Trošarina je time, uz suglasnost Europske komisije, spuštena deset centi ispod minimuma utvrđenog europskim pravilima.
Bez Vladinih mjera i ograničenja marži dizel bi, prema izračunu objavljenom nakon telefonske sjednice Vlade, stajao 2,26 eura po litri. Benzin bi umjesto propisanih 1,74 eura stajao 1,95 eura. Plavi dizel poskupljuje deset centi, na 1,50 eura po litri.
Ti podaci pokazuju da je domaće tržište već izloženo snažnom vanjskom cjenovnom pritisku. Saudijski poremećaj stoga ne treba promatrati kao jedini uzrok sadašnjeg poskupljenja, nego kao novi rizik koji bi mogao odgoditi očekivano smirivanje cijena ili izazvati dodatni rast.
Najprije rastu troškovi, a tek poslije prijeti nestašica
Za europsko i hrvatsko tržište prvi učinak saudijskog zastoja vjerojatno neće biti fizički manjak goriva. Rafinerije mogu pronaći alternativne dobavljače, a trgovci preusmjeriti terete s drugih tržišta. Međutim, takva prilagodba nije besplatna.
Skuplje vozarine, manjak tankera, dulje transportne rute i više premije za tražene vrste nafte ulaze u rafinerijske troškove, a zatim se postupno prenose na veleprodajne i maloprodajne cijene goriva. Posebno je osjetljiv dizel jer Europa već dulje ovisi o uvozu dijela potrebnih količina.
Novi rast dizela najprije bi osjetili prijevoznici, poljoprivrednici, građevinske tvrtke i druge djelatnosti s velikom potrošnjom goriva.
Nakon toga skuplji prijevoz mogao bi se preliti i na cijene hrane, robe široke potrošnje i usluga, čime bi energenti ponovno postali jedan od izvora inflacijskog pritiska.
Pročitajte još:
Ključno će zato biti koliko će dugo saudijski naftovod ostati izvan pune funkcije. Prema informacijama koje su prenijeli međunarodni mediji, djelomično pokretanje moguće je u kraćem roku, dok bi potpuni povratak kapaciteta mogao potrajati nekoliko tjedana. Do tada će Saudi Aramco pokušavati nadoknaditi smanjeni izvoz skupljim i složenijim rutama.
Za hrvatske vozače to znači da rekordnih 1,91 euro možda neće biti kratkotrajni vrhunac. Vlada je novim smanjenjem trošarina ublažila trenutačni udar, ali je istodobno pokazala koliko je malo prostora ostalo za amortiziranje sljedećeg vanjskog šoka.
