Iako se europski turizam u potpunosti oporavio od pandemije, milijuni građana Europske unije i dalje si ne mogu priuštiti ni tjedan dana godišnjeg odmora izvan vlastitog doma. Najnoviji podaci Eurostata pokazuju velike razlike među državama članicama, pri čemu je Hrvatska i dalje iznad europskog prosjeka po udjelu stanovnika kojima je odmor financijski nedostupan.
U 2025. godini 27,5 posto stanovništva EU-a, u dobi od 16 i više godina, nije si moglo priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma, što je za 0,5 postotnih bodova više u odnosu na 2024. Ova brojka je znatno niža, za 7,7 postotnih bodova, nego prije 10 godina.
Među zemljama članicama, najveći udio onih koji si ne mogu priuštiti tjedan godišnjeg odmora zabilježen je u Rumunjskoj (61,4 posto), Grčkoj (46,6 posto) te Bugarskoj i Mađarskoj (obje po 39,1 posto).
U Hrvatskoj 32,6 posto ljudi si nije moglo priuštiti tjedan godišnjeg odmora, dok ih je u Sloveniji 15,2 posto.
S druge strane, u Luksemburgu ih je samo 10,6 posto, Švedskoj 12,4 posto, a u Nizozemskoj 12,8 posto.
Promatrajući 2024. godinu, 65 posto stanovništva EU-a, u dobi od 15 i više godina, sudjelovalo je u turizmu u osobne svrhe, drugim riječima, ostvarili su barem jedno turističko putovanje u osobne svrhe s barem jednim noćenjem tijekom godine.
Međutim, mogu se uočiti velike razlike među zemljama, budući da se ta stopa sudjelovanja kretala od 27,7 posto u Rumunjskoj do 83,6 posto u Nizozemskoj. U Hrvatskoj je taj postotak iznosio 53,99 posto.
Oko 71 posto svih putovanja u 2024. bilo je na domaća odredišta, dok je 29 posto bilo na odredišta u inozemstvu.
Broj putovanja u 2024. godini povećao se za četiri posto u usporedbi s 2023. i za 67 posto u usporedbi s 2020. godinom, u kojoj se manje putovalo zbog pandemije. U usporedbi s 2019. godinom prije pandemije, turizam Europljana u potpunosti se oporavio, a broj putovanja bio je za pet posto veći.
Pročitajte još:
Mogućnost odlaska na godišnji odmor sve je više pokazatelj životnog standarda, a ne samo osobnog izbora. Iako plaće u mnogim državama članicama posljednjih godina rastu, visoka inflacija i povećani troškovi stanovanja, hrane i usluga znatno su umanjili kupovnu moć brojnih kućanstava.
Zbog toga je za mnoge građane odmor postao luksuz koji se odgađa ili u potpunosti izostavlja, unatoč oporavku europskog gospodarstva i turističkog sektora.
