Svjetska banka: Hrvatsko gospodarstvo stabilno će rasti do 2026., iznad prosjeka eurozone

Hrvatsko gospodarstvo stabilno će rasti do 2026. godine i znatno nadmašiti prosjek eurozone, koju će kočiti posustala potražnja pod pritiskom podignutih ključnih kamatnih stopa, pokazuju najnovije prognoze Svjetske banke.

U 2024. hrvatsko gospodarstvo porast će za 2,7 posto, procjenjuje Svjetska banka, podigavši procjenu iz listopada za 0,2 postotna boda. To bi značilo da će se tempo rasta više manje-zadržati na razini iz 2023. kada je aktivnost po novim procjenama banke porasla za 2,5 posto, prenosi Hina. U idućoj godini rast bi trebao blago ubrzati, na tri posto, prognozira Svjetska banka, snizivši prognozu iz listopada za 0,3 postotna boda.

Najbliže je Hrvatskoj po prognoziranoj stopi rasta u ovoj godini Poljska, gdje bi aktivnost trebala biti uvećana za 2,6 posto. Blizu je i Bugarska s prognoziranih 2,4 posto, pokazuju najnovije prognoze Svjetske banke.

U skupini zemalja EU-a u regiji Europe i središnje Azije najsnažnije bi u 2024. po procjenama ove banke, trebalo porasti rumunjsko gospodarstvo, za 3,3 posto.

Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u 2024. porasti samo 0,7 posto, otprilike upola slabije no što je banka prognozirala prošlog ljeta. U 2025. rast bi trebao ubrzati na 1,6 posto, što je za 0,7 postotnih bodova slabije nego što je banka prognozirala prošlog lipnja.

Američko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za 1,6 posto i zamjetno usporiti u odnosu na 2023. zbog visokih kamatnih stopa. Gotovo istu stopu rasta najvećeg svjetskog gospodarstva banka očekuje i u 2025.

Svjetsko gospodarstvo u cjelini blago će usporiti i u ovoj godini, uz prognoziranu stopu rasta od 2,4 posto, u odnosu na lanjskih 2,6 posto, izračunali su u SB-u. Prognozirana stopa rasta u ovoj godini niža je za gotovo tri četvrtine postotnog boda od prosjeka u prvom desetljeću 21. stoljeća, napominju.

U 2023. aktivnost je porasla samo 0,4 posto budući da su visoke cijene energije zakočile potrošnju kućanstava i poslovanje kompanija, posebno u industriji, a pred kraj godine posustao je i uslužni sektor. Ističu kontinuirani pad izvoza u uvjetima pogoršane cjenovne konkurentnosti i slabe vanjske potražnje.

“U 2024. rast bi se trebao stabilizirati na 0,7 posto. Popuštanje cjenovnih pritisaka trebalo bi poduprijeti realne plaće i povećati raspoloživi dohodak, ali odgođeni efekt dosadašnjeg zaoštravanja monetarne politike kočit će domaću potražnju, posebno poslovna ulaganja”, kažu iz Svjetske banke.

U 2025. rast bi trebao blago ubrzati zahvaljujući oporavku ulaganja, prognoziraju u ovoj banci, objašnjavajući da novac iz fonda NextGenerationEU podupire javna ulaganja i neutralizira “umjerenu konsolidaciju državnih proračuna” članica.

Gospodarstva u razvoju porast će u ovoj godini samo 3,9 posto, više od jednog postotnog boda slabije od prosjeka u prošlom desetljeću. Do kraja 2024. godine, ljudi će, u otprilike četvrtini zemalja u razvoju i u oko 40 posto zemalja s niskim prihodima, i dalje biti siromašniji nego što su bili uoči pandemije COVID-19, upozorava Svjetska banka. Ističu i da će razvijena gospodarstva porasti za 1,2 posto, nakon rasta od 1,5 posto u 2023. godini.