Stručnjaci korisnicima: Postavljajte AI alatima kratka i jasna pitanja radi zaštite okoliša

Podatkovni centri, foto: Stockcake

Okolišni otisak podatkovnih centara već se približava onome najvećih svjetskih zemalja, pokazuje izvješće think-tanka United Nations University koji se nalazi u Japanu.

Štoviše, u samo četiri godine predviđa se udvostručenje potrošnje vode, energije te zagađenja kao posljedica povećanja uporabe umjetne inteligencije (AI).

Jasno je da je najveći dio rasta broja i kapaciteta podatkovnih centara posljedica širenja AI-a na što trenutačno otpada oko 20 posto korištene energije, a to će se do 2030. povećati na 40 posto, kaže se u izvješću.

No, jedan od autora izvješća sugerira da bi korisnici AI-a mogli pridonijeti smanjenju negativnog učinka na okoliš tako da postavljaju izravnija i konciznija pitanja te da se manje pristojno obraćaju u komunikaciji s AI sugovornicima.

Većina ljudi, čak oko 70 posto, komunicira s AI-om na pristojan način, pokazuje anketa britanske izdavačke kuće Future. Od toga 55 ih kaže da jednostavno misli da je to lijepo, a 12 posto ih veli da ne žele biti prve žrtve kada krene pobuna robota.

Prošle godine globalni podatkovni centri su potrošili 448 bilijuna vat-sati električne energije i ta potrošena struja proizvela je 189 milijuna tona ugljičnog dioksida što je količina jednaka onoj koju je proizvela Argentina. Proizvodnja tako velike količine energije dovelo je do potrošnje 4,5 bilijuna litara vode.

Do 2030. podatkovni centri će trošiti gotovo tri posto predviđene svjetske potrošnje struje u količini od 935 bilijuna vat-sati. Da su podatkovni centri država tada bi ona bila u 2030. na šestom mjestu u svijetu po korištenju električne energije. To će istodobno značiti proizvodnju 399 milijuna tona ugljičnog dioksida.

“Pogledamo li te brojke dolazimo do veličina koje se mogu uspoređivati s državama. Potražnja je golema”, izjavio je za Euronews jedan od autora studije Kaveh Madani.

Profesor energetskog inženjerstva sa sveučilišta Cornell Fengqi You kaže da brojke impresioniraju, ne samo zbog veličine već i zbog vjerodostojnosti koju daje izvor.

“Vrijednost studije je da jedna ustanova Ujedinjenih Naroda stavlja ugljik, vodu, zemlju i okoliš u zajedničku sliku. Opća javnost bi trebala biti zabrinuta, ne i paničariti”, ustvrdio je.

Predsjednik američke Nacionalne udruge za umjetnu inteligenciju Caleb Max ističe pak da AI donosi velike koristi u svakodnevnom životu povećavajući sigurnost, pomažući ljudima da žive dulje i rade učinkovitije, smanjujući siromaštvo i poboljšavajući proizvodnju hrane.

“Dokazi su svakodnevno sve uvjerljiviji da je energetski povrat na ulaganje u razvoj AI-a transformativan za cijeli svijet i više nego vrijedan tih ulaganja”, ocijenio je.

Predsjednik međunarodne udruge podatkovnih centara Data Center Coalition Josh Levi kaže da ta industrija ozbiljno uzima pitanje utjecaja na okoliš.

“Ostajemo privrženi radu s donositeljima odluka, lokalnim zajednicama i partnerima kako bi osigurali da podatkovni centri rastu na odgovoran i transparentan način koristeći najbolje prakse”, poručio je.

Zanimljivo je da se studija o podatkovnim centrima pojavila upravo nakon što je kalifornijski grad Monterey Park postao prvi u SAD-u koji je izglasao stalnu zabranu izgradnje podatkovnih centara.

Madani upozorava da AI nije samo virtualna stvar već nešto iza čega stoji fizika i ima učinak na stvaran svijet preko infrastrukture i energije.

“Puno je hardvera u pozadini i sve nam se to čini vrlo čisto jer ne vidimo dim koji izlazi iz naprava. Ista je stvar s mobitelima ili kompjuterima, no negdje drugdje netko osjeti posljedice”, navodi Madani.

Prema studiji, korisnici mogu skraćivanjem pitanja za 30 posto smanjiti potrošnju energije koju koristi AI za 25 posto. To bi pak uštedilo otprilike istu količinu energije koju potroši oko 700 tisuća ljudi u Africi svake godine.

Osim toga, svaki složeniji AI alat troši više energije dok ga se trenira. GPT-3 je trošio u tu svrhu oko 1,3 milijarde vat-sati, a kod iduće verzije to je već bilo 50 do 70 milijardi vat-sati.

Madani skreće pozornost i na jedan paradoks. Naime, tehnološki stručnjaci tvrde da strojevi postaju sve učinkovitiji, no kako su učinkovitiji sve su više u uporabi i ukupno potrošena energija se povećava unatoč njihovoj učinkovitosti.

Jedan od problema za autore studije je bio to što mnoge tvrtke i lokacije s podatkovnim centrima nisu transparentne oko stvarne potrošnje energije.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama