Što nas čeka u poreznoj reformi od 2024. godine? Porez na dodanu vrijednost (PDV)

U ovom serijalu analize porezne reforme predstaviti ćemo i porez na dodanu vrijednost, takozvani PDV.

Iako su izglasane promjene vezane za PDV ovoj poreznoj reformi minorne, mi ćemo im dati značaj podsjećajući čitatelje o tome što je PDV, tko ga je obvezan plaćati i koje su trenutne stope PDV-a zastupljene u Hrvatskoj.

Tko su porezni obveznici plaćanja PDV-a?

Po zakonu, porezni obveznik PDV-a je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti, koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva (npr. građani i ministarstva), koja u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga čije je mjesto oporezivanja u Republici Hrvatskoj (osim ako PDV plaća hrvatski primatelj dobara ili usluga).
Treba napomenuti da porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji mogu u Republici Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika, dok porezni obveznici koji imaju sjedište izvan Europske unije moraju imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV.

Obveznici PDV-a su i tijela državne vlasti, državne uprave, komore, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druga tijela s javnim ovlastima ako obavljaju gospodarsku ili drugu djelatnost, ako bi neoporezivanje njihovih djelatnosti dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja.

Što se sve oporezuje i po kojoj osnovici?

Prema informaciji Porezne uprave slijedeći su predmeti oporezivanja:

Stope PDV-a

Stope PDV-a Hrvatskoj su pet posto, 13 posto i 25 posto. Ukratko ćemo nabrojati na što se primjenjuju.

Stopa od pet posto primjenjuje se na kruh i mlijeko, sve knjige i novine koje izlaze dnevno (neovisno u kojem obliku, a ne kao do sada samo u „svim fizičkim oblicima“), na sve lijekove i medicinske proizvode bez obzira da li se izdaju na recept ili ne. Ova stopa se primjenjuje i na dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, isporuku živih životinja, isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih mesnih proizvoda, isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, isporuku žive ribe te svježe ili rashlađene ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova, isporuku svježih jaja peradi (u ljusci), sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje, osim hrane za kućne ljubimce, te ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja.

Nadalje, stopa PDV-a od 13 posto primjenjuje se na sve novine i časopise koji izlaze periodično neovisno u kojem obliku, dječje sjedalice za automobile, dječje pelene, prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine. usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma, isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži, u smislu javne vodoopskrbe i javne odvodnje prema posebnom propisu.

Konačno, stopom PDV-a od 25 posto oporezuju se sva dobra i usluge koje nisu navedene u prethodne dvije skupine.

Što se točno promijenilo ovom reformom?

Porezne stope PDV-a se nisu mijenjale.

– Mijenja se prag za ulazak u sustav PDV-a

Ove promjene su više “kozmetičke prirode” jer se odnose na zaokruživanje iznosa u eurima. Po novom zakonu prag za ulazak u sustav PDV-a se mijenja s 39.816,84 eura na 40.000 eura.

– Mogućnost povrata PDV-a

Najvažnija izmjena kod ovog zakona o PDV-u je mogućnost povrata PDV-a u situacijama kada poduzetnik nikako nije mogao naplatiti svoja potraživanja. To znači da ako će postojati nemogućnost naplate pojedinih potraživanja od dužnika za razdoblje dulje od jedne godine, uz sve poduzete radnje dobroga gospodarstvenika, onda će ostvariti pravo za umanjenje porezne osnovice. Ako dođe do te situacije onda će i dužnici biti u obvezi ispraviti odbitak pretporeza koji su evidentirali u svojim poslovnim knjigama nakon što dobavljač provede ispravak osnovice i PDV-a.

Prema Zakonu, članak 33. stavak 7-11 određuje da „porezni obveznik može provesti umanjenje porezne osnovice u roku od šest mjeseci od dana nastanka prava na umanjenje ako su obavljene radnje pažnjom dobroga gospodarstvenika. Porezni obveznik mora imati dokaze da je poduzeo radnje u svrhu naplate dospjelog potraživanja, osobito da se za dospjela potraživanja vodi ovršni postupak ili su utužena na sudu ili je postignuta nagodba s dužnikom koji nije povezana osoba u smislu stavka 13. ovoga članka, ili da na drugi način dokaže da je zahtijevao naplatu potraživanja od svog kupca. Ako porezni obveznik nakon umanjenja porezne osnovice naknadno djelomično ili u cijelosti naplati potraživanje za obavljenu isporuku, obvezan je u odgovarajućem iznosu povećati poreznu osnovicu.“

Zaključujemo da svi porezni obveznici PDV-a trebaju pozorno pratiti ove promjene i visinu praga za obvezni ulazal u sustav PDV-a. Jer ulazak i izlazak u sustava PDV-a nekada može ovisiti o par eura. To znači da samo oni porezni obveznici koji će u prosincu 2023. godine sa svojim poslovanjem preći taj prag trebaju ući u sustav PDV-a od 1. siječnja 2024. godine drugi koji nisu prešli mogu birati.

Isto tako, porezni obveznici koji su likvidirali djelatnost ili nisu u 2023. godini prešli spomenuti prag mogu izići iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2024. godine. Ističemo da se do kraja godine očekuje izmjena Pravilnika o PDV-u gdje će detaljno biti objašnjeno sve u vezi sa spomenutim izmjenama Zakona o PDV-u.