Ulaganja u umjetnu inteligenciju sve se brže pretvaraju u financijski rizik, upozorila je Banka za međunarodna poravnanja, institucija koju se često naziva bankom središnjih banaka.
BIS navodi da bi pretjerana ulaganja u nove AI podatkovne centre, složeni financijski aranžmani i slabije vidljive veze između tehnoloških divova, nebankarskih kreditora i graditelja infrastrukture mogli povećati rizik poremećaja sličnog globalnoj financijskoj krizi iz 2008. godine.
U izvješću se upozorava da bi financijska stabilnost mogla biti ugrožena ako dođe do pucanja AI balona. Ako veliki tehnološki kupci usporе ili zaustave agresivna kapitalna ulaganja, brojni dužnici u lancu opskrbe mogli bi se suočiti s problemima u zamjeni izgubljenih prihoda i otplati dugova.
“Neprozirnost financiranja AI sektora dodatno povećava te ranjivosti”, naveo je BIS.
Pablo Hernández de Cos, glavni direktor BIS-a, rekao je da ostaje otvoreno pitanje hoće li AI boom donijeti šire koristi gospodarstvu. Upozorio je da bi preokret u sadašnjem optimizmu oko umjetne inteligencije mogao imati ozbiljne makroekonomske posljedice.
“Jedan je rizik da velika ulaganja u AI infrastrukturu postanu pretjerana, jer svaka kompanija pokušava nadmašiti konkurente i osvojiti tržišni udio”, rekao je.
Ako umjetna inteligencija ne ispuni očekivanja, takav bi scenarij mogao naglo zaustaviti investicijski boom i izazvati šire posljedice za gospodarstvo.
Upozorenje BIS-a jedno je od najoštrijih dosad o rizicima koji se kriju iza rasta AI sektora. Bank of England već je ranije upozorila da su cijene dionica rastegnute do razina koje nisu viđene od financijske krize, dok je Međunarodni monetarni fond usporedio valuacije povezane s umjetnom inteligencijom s pretjerivanjima iz razdoblja dot-com balona.
Velike tehnološke kompanije i AI igrači sve se više oslanjaju na kompleksne modele financiranja. Razvojni timovi koji grade AI modele često dobivaju zajmove od proizvođača čipova kako bi potom kupili upravo njihove čipove. Takvi kružni aranžmani mogu kratkoročno potaknuti rast, ali povećavaju rizik ako se potražnja pokaže slabijom od očekivanja.
U financiranje AI podatkovnih centara snažno su ušli i privatni kreditni fondovi, odnosno dio takozvanog sektora bankarstva u sjeni. Riječ je o financiranju u kojem se kompanije zadužuju kod fondova i private equity kuća, umjesto kod tradicionalnih banaka.
Taj je sektor posljednjih godina brzo rastao jer su regulatori pooštrili pravila za klasične banke. No BIS upozorava da su znakovi stresa već vidljivi. Dio privatnih kreditnih fondova suočen je s velikim zahtjevima za povlačenje novca, a neki su morali i ograničiti isplate ulagačima.
BIS navodi da je globalno gospodarstvo zasad izdržalo američke carine, rat s Iranom i druge geopolitičke šokove, uz potporu snažnog rasta tehnoloških dionica. No istodobno rastu opasnosti povezane s inflacijom i spekulativnim ulaganjima u umjetnu inteligenciju.
U izvješću se AI investicijski val uspoređuje s ranijim epizodama pretjeranog ulaganja, uključujući dot-com boom, britansku željezničku maniju iz 19. stoljeća i “lude dvadesete” prije Velike depresije.
Prema BIS-u, razmjer i brzina sadašnjeg ulaganja u AI infrastrukturu, zajedno s očekivanjima velikog skoka produktivnosti, podsjećaju na te povijesne primjere i upućuju na moguće kratkoročne negativne rizike.
Tržišta već pokazuju znakove nervoze. Dionice povezane s AI boomom u SAD-u i Aziji posljednjih su dana snažno oscilirale, dok su globalne tehnološke dionice pale nakon što je Apple najavio rast cijena zbog viših troškova čipova.
Pritisak je vidljiv i u Aziji. Južnokorejski burzovni indeks, snažno povezan s kompanijama iz sektora AI čipova, bilježio je dnevne oscilacije veće od deset posto.
BIS upozorava i da bi uska grla u izgradnji podatkovnih centara ili nestašica čipova mogla ugroziti nastavak AI booma. Već sada pojedine AI kompanije ograničavaju pristup svojim najnaprednijim alatima u razdobljima najveće potražnje jer nemaju dovoljno računalnih kapaciteta.
U pozadini se otvara i šire pitanje izdržljivosti javnih financija. BIS upozorava da mnoge države, uz gotovo rekordne razine javnog duga, nisu dovoljno konsolidirale proračune u razdobljima gospodarskog rasta. Umjesto toga nastavile su trošiti iznad mogućnosti, što ih čini ranjivijima ako dođe do novog financijskog šoka.
Pročitajte još:
Poruka središnjih bankara nije da će AI nužno izazvati krizu, nego da se oko njega stvara sve složeniji financijski ekosustav. Ako očekivani prihodi, produktivnost i potražnja za AI uslugama ne opravdaju razinu ulaganja, rizik se neće zadržati samo u tehnološkom sektoru.
Mogao bi se preliti na kreditna tržišta, fondove, dobavljače opreme, graditelje podatkovnih centara i ulagače koji su posljednjih godina AI boom promatrali kao gotovo jednosmjernu okladu.
