Hanfa upozorava na rizike umjetne inteligencije: financijska tržišta ranjiva na nagle korekcije

Freepik.com
Tržište kapitala zabilježilo pozitive pomake, Foto: Freepik.com

Sistemski rizici u domaćem sektoru financijskih usluga blago su porasli u prvoj polovici 2026. godine, ponajprije zbog geopolitičkih napetosti i visokih vrednovanja na globalnim tržištima. Hanfa posebno upozorava na moguće posljedice korekcije vrijednosti tehnoloških kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom, iako je izravna izloženost domaćeg financijskog sektora tim kompanijama razmjerno niska.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavila je četrnaesto izdanje publikacije Makroprudencijalni skener rizika, u kojem analizira kretanja i potencijalne ranjivosti domaćeg nebankarskog financijskog sektora u prvoj polovici 2026. godine.

Prema procjeni Hanfe, razina sistemskih rizika blago je porasla, a među glavnim izvorima ranjivosti ističu se geopolitičke napetosti, visoka vrednovanja na financijskim tržištima i nastavak rasta cijena stambenih nekretnina.

Makroekonomsko okruženje pritom se pogoršalo. Godišnji rast hrvatskog gospodarstva usporio je u drugom tromjesečju na 1,7 posto, dok je inflacija u travnju dosegnula 5,4 posto, najvišu razinu od kraja 2023. godine. Na rast cijena utjecalo je i poskupljenje energenata nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

Visoka vrednovanja dionica povećavaju rizik korekcije

Financijska tržišta brzo su se oporavila od kratkotrajnog porasta volatilnosti izazvanog geopolitičkim šokom, a cijene dionica nastavile su rasti. Domaći indeks CROBEXtr u prvoj polovici godine porastao je 19,2 posto.

Hanfa, međutim, upozorava da povijesno visoka vrednovanja dionica, osobito tehnoloških kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom, povećavaju osjetljivost tržišta na naglu promjenu raspoloženja investitora.

Iako su kamatne stope rasle, a Europska središnja banka u lipnju povećala ključne stope, prinosi na hrvatske državne obveznice ostali su relativno stabilni. Razlika u prinosu u odnosu na njemačke obveznice zadržala se na oko 40 baznih bodova, dok je agencija S&P u ožujku povećala kreditni rejting Hrvatske.

Unatoč tome, ciklički sistemski rizici ocijenjeni su visokima zbog mogućnosti nagle korekcije na globalnim tržištima.

Mirovinski fondovi profitiraju, osiguratelji pod pritiskom

Domaći sektor financijskih usluga nastavio je rasti, uz snažan priljev sredstava u fondove. Neto imovina mirovinskih fondova krajem kolovoza dosegnula je 31 milijardu eura, dok je imovina UCITS fondova iznosila 4,9 milijardi eura.

Povoljna tržišna kretanja odrazila su se i na prinose obveznih mirovinskih fondova. Krajem kolovoza nominalni godišnji prinosi fondova kategorije A iznosili su 19,1 posto, a kategorije B 10,4 posto.

S druge strane, osiguratelji i leasing društva suočavaju se s pritiskom na profitabilnost zbog rasta troškova šteta i kamatnih rashoda. Likvidirane štete porasle su 7,2 posto na godišnjoj razini, dok je povrat na prosječnu imovinu neživotnih osiguranja krajem lipnja iznosio 2,6 posto.

Dugoročni sistemski rizici djelomično su ublaženi diversifikacijom ulaganja i skraćivanjem prosječne ročnosti obvezničkih portfelja na 4,9 godina. Kapitalne zalihe osiguratelja i leasing društava ostale su stabilne.

Ipak, kamatni rizik ostaje važan kanal mogućeg prelijevanja problema u financijskom sustavu, dok veća izloženost inozemnim tržištima povećava osjetljivost domaćeg sektora na globalne poremećaje.

Umjetna inteligencija kao novi izvor sistemskog rizika

Središnja tema novog izdanja Hanfine publikacije jest umjetna inteligencija i njezin potencijalni utjecaj na stabilnost financijskog sustava.

Rizici se mogu prenositi dvama glavnim kanalima. Financijski kanal uključuje izloženost tehnološkim kompanijama i moguće gubitke u slučaju korekcije njihovih tržišnih vrijednosti. Tehnološki kanal odnosi se na ovisnost financijskih institucija o malom broju pružatelja umjetne inteligencije i računalstva u oblaku, kao i na kibernetičke prijetnje.

Izravna izloženost domaćeg sektora financijskih usluga globalnim kompanijama povezanim s umjetnom inteligencijom relativno je niska i iznosi oko 1,6 posto ukupne imovine sektora.

Međutim, Hanfa upozorava da bi posljedice eventualnog pada vrijednosti tehnoloških dionica mogle biti šire od gubitaka na izravnim ulaganjima. Tržišna korekcija mogla bi se preliti i na druge dijelove financijskog sustava, ovisno o povezanosti ulaganja i ponašanju investitora.

Prema Hanfinoj procjeni, razvoj umjetne inteligencije ne zahtijeva nužno uvođenje novih makrobonitetnih instrumenata, nego prilagodbu postojećih mehanizama nadzora. To uključuje praćenje izloženosti i koncentracije pružatelja tehnoloških usluga te testiranje otpornosti financijskih institucija na stresne scenarije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama