Države bi fiskalnu potporu trebale zadržati ciljanom i privremenom, jer bi široke i dugotrajne mjere mogle pojačati inflacijske rizike i prisiliti središnje banke na podizanje kamatnih stopa, upozorio je generalni direktor Banke za međunarodna poravnanja Pablo Hernandez de Cos.
U intervjuu za japanski Nikkei, de Cos je rekao da fiskalna potrošnja može pomoći u ublažavanju gospodarskih šokova, ali samo ako je pažljivo odmjerena.
“Fiskalna potpora trebala bi biti ciljana i privremena. Ako postane šira i trajnija, inflacijski rizici znatno se povećavaju, što bi moglo primorati središnje banke da podignu kamatne stope, a što bi zauzvrat usporilo gospodarski rast”, rekao je de Cos.
Njegovo upozorenje dolazi u trenutku kada rat na Bliskom istoku podiže cijene energije i povećava pritisak na vlade da novim potporama zaštite kućanstva i kompanije od skuplje nafte i goriva. Među zemljama koje povećavaju potrošnju kako bi ublažile udar viših cijena spominje se i Japan.
No takve mjere, ako postanu preširoke ili trajne, mogu stvoriti novi problem. Državna potrošnja tada podupire potražnju u trenutku kada cijene već rastu zbog energetskog šoka, što može otežati posao središnjim bankama.
De Cos je upozorio i da bi dugotrajni poremećaji na Bliskom istoku mogli predstavljati rizik za globalnu financijsku stabilnost. Posebno je istaknuo rast javnog duga tijekom posljednjih 15 godina i činjenicu da u njegovu financiranju sve veću ulogu imaju nebankovne financijske institucije, uključujući visoko zadužene hedge fondove.
Prema njegovim riječima, tržišta su posljednjih tjedana bila dobro raspoložena, potaknuta optimizmom oko razvoja umjetne inteligencije i očekivanjima da će se sukob na Bliskom istoku brzo riješiti. No ako se ta očekivanja pokažu pogrešnima, mogao bi uslijediti nagli preokret.
“Ako se ta očekivanja pokažu pogrešnima, lako mogu vidjeti potencijal za nagle korekcije na tržištima”, rekao je de Cos.
Energetski šok stavlja središnje banke u osjetljivu poziciju. Ako je riječ o privremenom negativnom šoku ponude, središnje banke ga u pravilu mogu zanemariti, pod uvjetom da ne destabilizira inflacijska očekivanja i ne izazove sekundarne učinke, poput šireg rasta plaća i cijena.
No ako šok potraje, takav pristup postaje teže održiv. De Cos je upozorio da je sjećanje na snažan skok inflacije nakon pandemije još svježe, što povećava rizik da se novi rast cijena energije prelije na očekivanja i ponašanje potrošača, kompanija i radnika.
Pročitajte još:
“Središnje banke moraju pozorno pratiti ova kretanja i biti spremne poduzeti mjere ako bude potrebno”, kazao je de Cos.
Bivši guverner španjolske središnje banke nije želio komentirati medijske napise da se spominje kao jedan od mogućih kandidata za nasljednika Christine Lagarde na čelu Europske središnje banke.
Jedan odgovor
Ma kako cemo se onda razvijati?